Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

Jadrolinija za povijest

Prvi put dosegnut je rekordan broj od 10 milijuna putnika dva mjeseca prije kraja godine. Ukupan promet bit će rekordan u povijesti kompanije s oko 11 milijuna putnika

Putovanje trajektima i katamaranima do hrvatskih otoka postalo je ove godine brže i jednostavnije. Ta vijest odavno više nije vijest, ali je obilježila 2015., koja je po mnogočemu bila posebna za Jadroliniju, sve pomorce, djelatnike i putnike. Prvi put dosegnut je rekordan broj od 10 milijuna putnika dva mjeseca prije kraja godine. Ukupan promet bit će rekordan u povijesti kompanije s oko 11 milijuna putnika. Postalo je normalno ukrcati se na brod bez čekanja na kupnju karte. Internetska prodaja je u punoj funkciji. Prvi put su stanovnici hrvatskih otoka dobili svoje iskaznice te danas više od 100.000 otočana povlašteni prijevoz brodovima ostvaruje na temelju jedne sasvim nove identifikacijske isprave.

Ali nije sve bilo isključivo pozitivno. Ovog smo ljeta ostali bez dužobalne linije Rijeka - Dubrovnik. Legendarna »Liburnija« završila je u rezalištu u Turskoj i time je ugašena vrijedna pomorska tradicija dužobalnog putovanja Jadranom, tradicija duga nekoliko stoljeća. Ostala je tek nada kako je linija nestala samo privremeno, pa će u godinama što dolaze od Rijeke do krajnjeg juga Hrvatske, ljeti ponovo zaploviti neka nova »Liburnija«. Bilo je i nesvakidašnjih radosti, jer je trajektom »Kornati« zaplovila i najmlađa putnica. Dogodilo se to 15. veljače u sitnim satima na liniji Merag - Valbiska. Na brodu je rođena Rene Lukša, čiji će roditelji ovaj datum zauvijek pamtiti. Neobičan niz tu ne prestaje jer je prvi put baš ove godine na jednom brodu u bijeloj floti održana kinopredstava. Film je sjajan i dirljiv, nježan i okrutan u isto vrijeme. Zove se »Modri kavez«, dokumentarac o životu pomoraca, pa je baš zato sasvim prirodno što je pozornicu za premijeru pronašao u utrobi »Marka Pola«. Sve to dogodilo se u jednoj godini, koja stoga zaslužuje i poseban osvrt.
Iskorak prema potrebama putnika u Jadroliniji se objektivno predugo čekao. To se posebno odnosi na početak internetske prodaje karata za koju su najveći interes pokazali strani turisti, koji unaprijed žele znati kada će biti ukrcani na brod na bilo kojoj liniji, a pritom izbjeći čekanje u redu za karte. Početak on-line prodaje karata krenuo je postupno, ali je u najvažnijerm razdoblju godine od početka turističke sezone kupnja karata putem interneta omogućena za sve linije na Jadranu. Cilj je bio smanjiti čekanje i redove u agencijama, smanjiti gužve na pristaništima te lakše i brže ukrcati putnike i vozila.
U veljači je predstavljen projekt »e-Jadrolinija« pod geslom »Jadrolinija po mjeri putnika« te je prvi put u pomorskom prometu u Hrvatskoj uveden princip sličan uvjetima putovanja na autocestama korištenjem tzv. ENC uređaja, koji služi za elektronsku naplatu cestarine. Otočani na svoje otočne iskaznice imaju mogućnost uplatiti željeni novčani iznos i otvoriti prepaid račun te se s iskaznicom ukrcavati na brodove Jadrolinije bez kupnje karte u agenciji. Svi ostali putnici mogu koristiti karticu »Jadrolinija2Go«, također unaprijed uplatiti sredstva za plaćanje putne karte prilikom ukrcaja na brodu. Dosad je izdano više od 5.000 kartica »Jadrolinija2Go«, a cijeli projekt »e-Jadrolinija« nagrađen je u prosincu od strane HGK-Županijske komore Rijeka u kategoriji »inovacija godine«. Sve to ukazuje da se dogodio najvažniji iskorak prema bržem i jednostavnijem sustavu kupnje karata, kao i da u idućim godinama preostaje osluškivati želje i zamjerke korisnika te sustav unapređivati kako bi bio što atraktivniji i privukao još veći interes putnika.

Taj sustav tek je dio dokumenta pod nazivom »Strateške smjernice i mogućnosti razvoja Jadrolinije 2015. - 2027.«, koji je usvojen u rujnu ove godine kako bi detaljno odredio dugoročnu poslovnu strategiju kompanije za idućih 12 godina. Kratkoročno najvažniji izazov svakako je priprema za dolazak tržišne konkurencije u poslu povezivanja hrvatskog kopna i otoka, jer će od 1. siječnja 2017. i strani brodari moći na međunarodnim natječajima konkurirati za linije na Jadranu. Strategija predviđa kao cilj zadržavanje svih od ukupno 34 koncesionirane linije u Hrvatskoj, koje Jadrolinija u ovom trenutku ima. I to je apsolutno najveći izazov u idućim godinama koji se može ispuniti ukoliko se ostvari ambiociozni plan obnove flote. U razdoblju do 2027. najveći hrvatski putnički brodar trebao bi investirati 281 milijun eura u nabavku ukupno 26 novih brodova od čega su 23 novogradnje. Istovremeno je predviđen otpis 26 brodova. Flota ostaje temeljna snaga Jadrolinije, brodova će ukupno biti manje, ali će njihov kapacitet i komfor biti veći.

U ovom trenutku na svih 49 brodova kompanije moguće je istovremeno ukrcati oko 28.000 putnika i 3.924 vozila. To je grad srednje veličine za hrvatske prilike, koji bi trebao biti i veći te 2027. godine jer bi tada kompanija trebala imati 44 broda u floti koja bi istovremeno mogla ukrcati 31.377 putnika i 4.710 vozila. Smanjio bi se i sadašnji prosjek starosti brodova od 25,4 godine, te bi vremešnost bijele flote u roku od 12 godina trebala biti smanjena na svega 15,9 godina, što je standard kakav je nezabilježen u povijesti kompanije. Neki će brodovi sigurno krenuti putem legendarne »Liburnije« koja je početkom travnja ove godine krenula na svoje posljednje putovanje, iz Malog Lošinja prema turskoj luci Aliaga u blizini Izmira. Brod će se spominjati za povijest i u uspomenama onih koji su njim putovali ili bili članovi posade. Usporedba s »Liburnijom« može se povući i s jednim drugim brodom u bijeloj floti. Riječ je o danas najstarijem brodu »Tijat«, koji je svoj 60. rođendan proslavio u listopadu ove godine. Ono što je »Liburnija« bila za dužobalnu liniju Rijeka - Dubrovnik, to je »Tijat« i danas za stanovnike otoka u šibenskom arhipelagu. Većinu svog vijeka plovio je na jednoj liniji povezujući Šibenik, otok Zlarin, otok Prvić i Vodice. Mještanima je postao drugi dnevni boravak. Neki su s »Tijatom« krenuli u školu, a danas su umirovljenici. Stoga nije čudno što su osjetili potrebu organizirati rođendansku proslavu za brod koji doživljavaju svojim. Od početne ideje nekoliko entuzijasta s Facebook grupe »Tijat u srcu« sve je preraslo u nezapamćenu feštu kakvom se malo koji brod može pohvaliti. Tako je 24. listopada gotovo tisuću Zlarinjana, Lučana, Šepurinjana i Vodičana dočekivalo »Tijat« u svakoj luci.

Nesvakidašnja proslava zabilježena je i na milenijskoj fotografiji Šime Strikomana. Ta proslava nije bila i jedina. Istog mjeseca, točnije 30. listopada dogodila se još jedna, ovaj put u luci Valbiska, gdje je svečano dočekan trajekt »Brač«. Naoko, nije se događalo ništa posebno i bilo je to samo redovno putovanje iz Merga za sve putnike, pa tako i za Marka Letića s Lošinja, koji se ukrcao i ne znajući da će uskoro postati jubilarac, putnik Jadrolinije s rednim brojem 10.000.000 u jednoj godini. Letić je nagrađen prigodnim besplatnim putovanjem na nekom od brodova Jadrolinije po vlastitom izboru. I nagrada je otišla u prave ruke, jer Letić radi kao vozač Hitne pomoći pa je zbog prirode posla često na trajektima. Ponekad na dnevnoj redovnoj liniji, a ponekad i na onim izvanrednim, iznenadnim i nenajavljenim putovanjima kakvih u pravilu ima puno. Jedno takvo dogodilo se u nedjelju, 15. veljače na poziv Državne uprave za zaštitu i spašavanje. Posada trajekta »Kornat« pod zapovjedništvom kapetana Saše Radića bila je spremna krenuti rano ujutro, u 3 sata i 45 minuta prevesti jednu trudnicu iz luke Merag na Cresu u luku Valbiska na Krku. Hitan medicinski transport bio je dobro uigran i brz, ali ne dovoljno. Nešto poslije 4 sata pred pristanak u Valbiski u kolima Hitne pomoći na svijet je došla najmlađa putnica Jadrolinije i broda »Kornati«. Porod je protekao u najboljem redu i u utrobi broda na svijet je stigla živa i zdrava djevojčica. Mala Rene Lukša. Bilo je to putovanje za pamćenje, prije svega za sretne roditelje, a onda i za posadu. Takvo što se ne doživljava često na izvanrednim vožnjama brodova Jadrolinije na kakve su pomorci u kompaniji ipak navikli zato što Jadrolinija nije strogo komercijalna kompanija, već otočanima predstavlja most do kopna koji ponekad doista život znači. Pogotovo kad treba što prije stići do bolnice i nekome spasiti život.

U godini za pamćenje ima mjesta i za budućnost. Na adresu Jadrolinije pristigao je niz prijedloga za dodjelu imena nekim novim brodovima. Možda u slavu one stare, neka nova »Liburnija«, a možda čak i »Rene« ili »Arsen« u spomen na jednog od najvećih hrvatskih pjesnika, nedavno preminulog Arsena Dedića. Ostaje za razmisliti. U godinama što dolaze...

Izvor: www.novilist.hr

ARHIVA