Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

Jadrolinija ukida dužobalnu liniju Rijeka – Dubrovnik

Uprava Jadrolinije idućeg ljeta neće financirati nerentabilnu liniju, koju je ovog ljeta održavala vremešna »Liburnija«, pa će ovaj brod vjerojatno ići u prodaju ili u rezalište, ovisno o interesu na tržištu.

Dužobalne linije Rijeka - Dubrovnik više neće biti. Uprava Jadrolinije odlučila je kako idućeg ljeta više neće financirati nerentabilnu liniju, koju je ovog ljeta održavala vremešna »Liburnija«, pa će ovaj brod vjerojatno ići u prodaju ili u rezalište, ovisno o interesu na tržištu. Time se gasi i višestoljetna tradicija dužobalnog povezivanja sjevernog i južnog Jadrana, odnosno tradicija duga 60 godina koliko su liniju povezivali brodovi Jadrolinije. Ovoga ljeta neslavno je propao možda i posljednji pokušaj spašavanja dužobalne linije, jer na kraju nije realiziran dogovor Jadrolinije i niza jedinica lokalne samouprave, koje su trebale izdvojiti određena sredstva te tako subvencionirati održavanje linije.
Prošlog proljeća bilo je upitno do zadnjeg trenutka hoće li »Liburnija« ploviti između Rijeke i Dubrovnika, a problem je riješen dogovorom, koji je predviđao da će teret biti podijeljen između Jadrolinije, koja će osigurati 3,5 milijuna kuna i između niza općina, gradova i županija, koje su trebale izdvojiti ukupno oko 7,65 milijuna kuna. Takvi su barem bili prijedlozi Jadrolinije, a najviše novca očekivalo se od Dubrovačko-neretvanske županije i Grada Dubrovnika (1,5 milijuna kuna svaki) te od Splitsko-dalmatinske županije te gradova Splita i Rijeke, koji su trebali izdvojiti po milijun kuna. U cijeli projekt trebalo je uključiti Grad Korčulu, Hvar, Primorsko-goransku županiju te Općinu Mljet. Ove svote bile su početna osnova za pregovore te je na kraju postignut dogovor i na temelju toga usvojena je odluka o održavanju linije ove godine.
Međutim, na kraju niti jedan ugovor nije sklopljen te osim Jadrolinije nitko nije participirao u troškovima. Kako ističe predsjednik Uprave Jadrolinije Alan Klanac, najveći je problem bio što nije bilo sluha Dubrovačko-neretvanske županije koja je prijedlog odbila u startu. Zatim su isto napravili i u Gradu Dubrovniku, gdje su uvjetovali vlastiti doprinos time da i svi ostali budu uključeni. Od odluke su odustali i u Gradu Splitu te je cijela koncepcija pala u vodu, iako u Jadroliniji procjenjuju da bi doprinos jedinica lokalne samouprave u ukupnom iznosu od oko 3 milijuna kuna bio dovoljan da se linija zadrži.

Izvor: www.novilist.hr

ARHIVA