Jadrolinija - nova uprava nova politika
Novogradnja za udaljene otoke u splitskom plovnom području koja je trebala koštati najmanje 50 milijuna eura za novu Upravu je preskupa i prevelika za većinu luka na otocima Lastovo, Vis, Korčula i Hvar. Putnički brod ugovoren u Kraljevici pak ne udovoljava tehničkim standardima
Nije moguće izgraditi dva nova Jadrolinijina broda, koji su projektirani i dogovoreni u vrijeme bivše Uprave ove kompanije na čelu s Alanom Klancem. Problem je previsoka cijena, tehničke karakteristike i kvaliteta projekata, koji ne udovoljavaju traženim uvjetima i kvaliteti, te će se isti morati revidirati ili od njih potpuno odustati.
Prvi brod, a riječ je novogradnji za udaljene otoke u splitskom plovnom području, koja je trebala koštati najmanje 50 milijuna eura, za novu Upravu je preskupa, pored čega su predviđene dimenzije (dužina broda od 120 metara) i kapacitet (220 vozila, 1.500 putnika) preveliki, te nisu usklađeni s karakteristikama većine luka na otocima Lastovo, Vis, Korčula i Hvar, koje je taj brod trebao ticati. Isto tako, putnički brod ugovoren u Kraljevici, koji se trebao graditi po modelu jedan plus još jedan ili dva broda istih karakteristika, ne udovoljava tehničkim standardima, a navodno je riječ o problematičnom parametru stabiliteta broda, te će i taj projekt trebati bitno izmijeniti, vjerojatno ići ponovo u postupak javne nabave kako bi se klasični putnički brod, koji treba zamijeniti vremešni brod »Postira«, uopće mogao izgraditi.
Sasvim je izvjesno da će nedavno imenovana nova Uprava Jadrolinije na čelu s Davidom Soptom ove projekte, koji su naslijeđeni od bivše Uprave koju je vodio Alan Klanac, revidirati ili započeti od nule, po novim projektima i drugačijoj koncepciji, a posljedica će izvjesno biti gubitak dragocjenog vremena u obnovi flote, jer se prolongira i natječajna procedura, kao i početak gradnje bilo kojeg broda. Na upit naše redakcije o tome da li je prevelika cijena razlog za odustajanje od projekta broda za udaljene otoke iz Jadrolinije odgovaraju kako su stručne analize pokazale da su planirane dimenzije i kapaciteti broda preveliki s obzirom na postojeću popunjenost linija prema udaljenim otocima, ali i trend rasta koji je realno planirati.
- Postojeće dimenzije broda nisu bile usklađene s karakteristikama većine postojećih luka što je ozbiljan nedostatak. Potrebe linija za udaljene otoke jasno su definirane koncesijskim ugovorima, a navedeni broj u različitim kategorijama višestruko premašuje procijenjene potrebe, navodi se u odgovoru Jadrolinije te dodaje kako je projekt izrade ugovorne dokumentacije na međunarodnom javnom natječaju dobila tvrtka Remontowa Marine Design & Consulting iz Poljske, kao i da je Jadrolinija sukladno ugovoru platila sve ugovorne obaveze do ove faze projekta, ali se pritom ne navodi koliko je točno Jadrolinija projekt platila, odnosno koliko bi još trebala platiti za njegove eventualne izmjene.
Kad je riječ o drugom brodu i drugom problematičnom projektu, koji je ugovoren i trebao se graditi u Kraljevici, problem je nekvalitetna tehnička dokumentacija.
- Riječ je o brodu koji je prema planu trebao zamijeniti jedan od najstarijih brodova u floti Postiru, a za koji je izrađena ugovorna dokumentacija i proveden javni natječaj za gradnju, dobivenog od strane brodogradilišta u Kraljevici. Nakon početnih analiza, utvrđene su tehničke dvojbe u samoj osnovi projekta, te ćemo stoga intenzivno raditi na daljnjoj razradi projekta kako bismo što skorije ugovorili gradnju broda. U suradnji sa stručnjacima, odlučit će se hoće li doći do eventualnog reprojektiranja ili nekog drugog optimalnog poslovnog rješenja, navode u Jadroliniji i dodaju kako se zbog odustajanja od gradnje ovog broda kompanija ipak ne izlaže riziku tužbe i odšteti zbog izgubljenog posla, jer je ugovor tako sročen da u ovom trenutku nije obvezujući.
Ova situacija nedvojbeno ima negativan učinak u kontekstu gubitka vremena u procesu obnove flote, te je trenutno teško predvidjeti kada bi Jadrolinija uopće mogla biti spremna za realizaciju bilo koje novogradnje. Državna tajnica za more Maja Markovčić Kostelac smatra kako kašnjenja ne bi trebala biti dramatična.
- U planu je raspisati novi natječaj za projektiranje i gradnju brodova za vanjske otoke, dakle dva manja broda umjesto jednog. Sada se intenzivno radi na projektnom zadatku i najkasnije u siječnju bismo u paketu trebali dobiti i projektanta i graditelja u istom natječaju. Kapacitet bi bio otprilike duplo manji od broda koji je bio u planu, a onda i cijena mora biti daleko manja. Konkretno ne mogu predviđati, cijenu će odrediti natječaj, ali računamo kako je moguće dobiti i dva broda za cijenu od 50 milijuna eura koliko je trebala iznositi cijena jednog. Kad je riječ o projektu klasičnog putničkog broda u Dalmontu u Kraljevici postoji projektni problem sa stabilitetom broda i sada je pitanje može li se ići na preprojektiranje ili je bolja druga opcija kupnje gotovog i već iskušanog projekta nakon čega bi se javnim natječajem tražio graditelj. Cilj je ne gubiti vrijeme, dobiti optimalne brodove i izbjeći povećane troškove, te očekujem kako prvi od ukupno četiri broda, a riječ je o dva za vanjske otoke i dva klasična putnička broda, možemo dobiti tijekom 2019. godine, kazala je Markovčić Kostelac. Kako iz toga proizlazi Jadrolinija sigurno ne može u narednu sezonu ući s novim brodom, eventualno je tek moguća kupnja polovnih u inozemstvu. Kako smatra državna tajnica za more, ta je opcija otvorena ukoliko se ukaže prilika na tržištu, a to pogotovo vrijedi za obnovu flote katamarana, koja je možda i najveći prioritet Jadrolinije.
Bivši predsjednik Uprave Jadrolinije Alan Klanac ima bitno drugačije mišljenje o spornim projektima brodova i smatra kako nema ozbiljnijih prepreka da se oni grade.
- Sva dokumentacija za putnički brod, a dokumentaciju je pripremila tvrtka TSI, koja je već radila brodove za Jadroliniju, prošla je propisanu proceduru, dokumentaciju je odobrio Hrvatski registar brodova i na temelju te dokumentacije stigle su tri ponude iz Brodosplita, Tehnomonta i Brodogradilišta Kraljevica, čija je ponuda prihvaćena i vrijedna je oko 6 milijuna eura. Već smo bili u postupku za sklapanje ugovora, ali Nadzorni odbor zbog nekih otvorenih i neriješenih pitanja sa Agencijom za pomorski linijski obalni promet, tada nije dao zeleno svjetlo. Onda smo imali i nepotpun NO, pa imenovanje novog, a u međuvremenu je i naš mandat istekao. Taj brod plus još jedan identičan brod u seriji je po meni i sada spreman za izgradnju, ne znam uopće o kakvim konstrukcijskim problemima može biti riječ kad je dokumentaciju odobrio Hrvatski registar brodova. Kad je riječ o brodu za vanjske otoke samo djelomično stoji kako isti ne može uploviti u sve luke. Od natječajne procedure do izgradnje treba proći minimalno tri godine, vjerojatno i više, a računali smo s tim da će u tom razdoblju biti realizirani planovi uređenja nove luke u Veloj Luci, što znači da problema sa uplovljavanjem u trenutku izgradnje ovog broda ne bi bilo. Za Vis i Stari Grad niti danas nema problema. Cijena od 50 milijuna eura može biti i nešto manja, možda i veća, ovisilo bi to o rezultatima natječaja, a naš cilj je bio izgraditi vrhunski brod, koji će apsolutno zadovoljavati komfor i potrebe otočana i turista za narednih 30 do 40 godina. I danas mislim da je takav brod potreban i optimalan za liniju za vanjske otoke, a ako nova Uprava ne dijeli taj stav to se može razumjeti. Najveća i jedina ozbiljna šteta od odustajanja od ovih projekata, koju ja vidim, jest gubitak vremena. Šteta je što nismo te brodove već izgradili i zbog toga smo i pripremali te projekte i to prema strateškim smjernicama obnove flote, koje je prihvatio i Nadzorni odbor, kazao je Klanac dodajući kako je sasvim legitimno što sadašnja Uprava donosi odluke ili mijenja način realizacije tekućih projekata. Kaže kako vjeruje da će njihove odluke biti u najboljem interesu kompanije.
Kako iz svega proizlazi lutanje u koncepcijama i projektima u obnovi flote imat će posljedice. Izgubljeno vrijeme je već sada tu, projekt putničkog broda u Kraljevici je više od godinu dana na čekanju, a sada se kreće gotovo iz početka. Klanac je pripremio, Sopta mijenja, a kompanija je ista, kao i flota. Realno, tako će biti najmanje do 2020. godine, ako ne i duže, barem kad je riječ o novogradnjama Jadrolinije.
Izvor: www.novilist.hr