Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

Jadranom plove stranci, domaći nautičari – na vezu

Unatrag mjesec dana često smo čitali i slušali različite ocjene ovogodišnje turističke sezone. S jedne strane dolazile su informacije da je bolja od prošlogodišnje i od prethodnih, te da je dosad nadmašila očekivanja. Nasuprot takvim tvrdnjama, još češće moglo se čuti da je sezona u podbačaju, da je manje dolazaka gostiju i njihovih noćenja. Neki su to objašnjavali smanjenim dolaskom gostiju iz Rusije, kojima je sada potrebna viza za ulazak u našu zemlju. Možda će kolovoz pobrisati sve manjkove iz prethodnog dijela godine pa će konačne ocjene biti drugačije, ali, bez obzira na konačan ishod, jedan segment turističkog poslovanja iskazuje rast u odnosu na prošlu godinu - nautički turizam je u plusu. U dosadašnjem dijelu godine našim morem plovilo je više nautičara nego lani i ostvareno je više nautičkih noćenja. Iako u turizmu nije bitan broj noćenja, nego količina eura i kuna. A, dobro je znano da su nautičari najbolji potrošači. Čak i kad se recesijski ponašaju, kao što se zbiva posljednjih godina, nautičari dnevno potroše značajno više od običnog, kopnenog gosta. Mnogi bi trošili i puno više kad bismo im servirali odgovarajuću ponudu.

Službeno, prema podacima turističkih zajednica, u srpnju je zabilježeno 74.900 dolazaka nautičara koji su ostvarili 490.237 noćenja, što predstavlja rast od tri posto u dolascima i jedan posto u noćenjima u odnosu na srpanj prošle godine. U plusu su i brojke za prvih sedam ovogodišnjih mjeseci - ostvaren je 181.321 dolazak i 1.205.358 noćenja, odnosno po tri posto više nego lani.

Prodali bi brod

Raščlamba na domaće i inozemne nautičare, a što se prakticira u svim segmentima turizma, otkriva tužnu sliku naše ekonomske stvarnosti. Brojke što se odnose na inozemne nautičare u značajnom su porastu, dok su domaće uglavnom negativne. U toku sedam mjeseci registriran je dolazak 12.747 domaćih nautičara, što je 2 posto manje, i 66.753 njihova noćenja. Utješno je što ta stavka iskazuje porast od jedan posto. Samo u srpnju hrvatskim Jadranom plovio je 5.421 domaći nautičar, a njihovih noćenja bilo je 31.530. U odnosu na lanjski srpanj obje brojke su manje - četiri posto u dolascima i jedan posto u noćenjima.

Kad je riječ o domaćim nautičarima, teško je očekivati značajnije poboljšanje i u toku ovog mjeseca u kojemu se, u pravilu, najviše plovi. Ljudi naprosto nemaju novaca. Od plovidbe često odustaju i oni koji imaju vlastiti brod. Treba platiti troškove krstarenja, održavanje broda, a sve je to značajno skuplje od ljetovanja na kopnu. Mnogi bi rado i brod prodali, jer ni godišnji vez za njega nije jeftin, bez obzira na to gdje ga koristili. U sadašnjem trenutku, međutim, ni to nije jednostavno, brodovi se slabo prodaju, čak i kad se nude po nižoj cijeni od stvarne vrijednosti.
Možda je bolje i jeftinije unajmiti brod na određeno vrijeme, nego imati cjelogodišnje troškove za vlastiti. Potvrda tome je povećanje broja nautičara u charteru. U prvih šest mjeseci, dakle prije glavne invazije na naš Jadran, charter tvrtke ostvarile su 32.571 najam. Iznajmljena su 482 plovila više u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
U odnosu na prošlu godinu iskazuju se promjene u nacionalnoj strukturi nautičara. Značajan je porast nautičara iz Švedske, Velike Britanije, Sjeverne Irske, SAD-a i Rusije. Problemi s vizama ruskim nautičarima, očito, nisu zapreka, ili su našli načina za njihovo jednostavnije rješavanje. U apsolutnim iznosima brojke ruskih nautičara nisu velike, ali iskazuju tendenciju značajnog rasta - lani ih je bilo 5.872, a u sedam ovogodišnjih mjeseci 1.115 više. Istodobno, smanjuje se broj nautičara kojih je dosad najviše plovilo našim morem, iz Njemačke, Italije i Slovenije.

Aktivni charter

U trenutku ulaska Hrvatske u Europsku uniju jedan podatak odaslan iz Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture zaslužuje pozornije promatranje. Do kraja srpnja u Hrvatskoj je bilo evidentirano 1.815 charter tvrtki što su imale na raspolaganju 1.623 brodice, 1.210 jedrilica i 297 motornih jahti. Ne vjerujem da su s ovom brojkom, ili njoj približnom, baratali i najbolji poznavatelji domaćeg charter tržišta. Kad god se poveo razgovor o charteru do preciznih podataka teško je bilo doći, obično se govorilo o 300 do 400 tvrtki što se bave tom djelatnošću. Više ih nisu objavljivale ni razne publikacije u kojima se nudio njihov popis. U svakom slučaju, iznenađujuće velika brojka.

Ministarstvo pomorstva objavilo je, međutim, još jedan podatak koji bi mogao voditi prema određenom objašnjenju. Aktivnih charter tvrtki bilo je manje od polovice - 837. Takvima se karakteriziraju one što su imale barem jedno iznajmljivanje. Što je s ostalima? Neke će se, možda, aktivirati u toku kolovoza, a mnoge u toku čitave godine neće broda iznajmiti. Kako posluju, gdje im je računica? Očito, nikako ih se ne može uspoređivati s pravim charter tvrtkama što imaju vlastitu flotu i još 20 do 30 brodova u najmu.

Veliki broj čarteraša bez sumnje je predstavljao odgovor na famozni zakon o trošarinama donesen u ljeto 2008. godine, po kojem se prilikom kupnje plovila morala plaćati trošarina, bez obzira na njegovu veličinu i vrijednost. Mnogo je puta napisano i javno izrečeno - taj je zakon, potpomognut sveopćom recesijom, naprosto uništio malu domaću brodogradnju, a velikim dijelom i trgovinu plovilima. Neki od kupnje broda nisu željeli odustati, i to većeg ili velikog, i našli su načina kako doskočiti rigoroznom zakonu. Registrirali su charter tvrtku, umjesto osobe brod je kupila njihova tvrtka, a brodovi kupljeni za poslovne namjene bili su oslobođeni trošarine. Raditi nisu morali, vlasniku to nije ni bila namjera. Dobro da je takav zakon ukinut, makar je za mnoge to prekasno učinjeno. Oni koji imaju novaca za kupnju plovila, a takvih se uvijek nađe, više ne moraju izmišljati načine kako izbjeći prevelika davanja državi, što su se za velike brodove gotovo izjednačavala s njihovom prodajnom cijenom.

Izvor: www.novilist.hr

ARHIVA