Iž i Rava na starim kartama
U povodu Međunarodnog dana muzeja Sveučilište u Zadru i Narodni muzej Zadar - Kulturno-povijesna zbirka otoka Iža priredili su izložbu Otoci Iž i Rava na starim kartama. Otvorenje je upriličeno na brodu "Anamarija" G&V Line, a postavljeno je ukupno 30 eksponata. Autori izložbe su kustos Vladimir Alavanja i dr. sc. Josip Faričić, a likovni postav potpisuje Koraljka Alavanja.
U ime Renate Peroš, ravnateljice Narodnog muzeja Zadar, okupljene je pozdravio Vladimir Alavanja, kustos odjela Muzej Grada Zadra, zahvalivši Sveučilištu u Zadru na suradnji, kao i vlasniku broda i cijeloj posadi na asistenciji pri postavljanju izložbe.
Treća izložba na brodu
- Ovo je već treći put da organiziramo izložbu na brodu, a ovaj put smo stupili u kontakt sa Sveučilištem. Cilj nam je da upoznamo naše otočane, ali i širu javnost s našim područnim zbirkama na otoku Ižu. Na ovaj način se ta dva naša odjela priključuju obilježavanju Međunarodnog dana muzeja. Također, na ovaj način želimo razbiti putničku monotoniju, kazao je Alavanja napomenuvši kako je on napravio muzeološki dio, a stručni dr. Faričić. Istaknuo je kako se kroz karte mogu pratiti nazivi pojedinih mjesta te se vidi niz grafija.
Profesor Faričić istaknuo je kako su pokušali dati povijesni prikaz kartografije.
- Karte su poredane kronološki. Možemo sami doći do zaključaka, istaknuo je Faričić, prilikom otvaranja izložbe.
Geografski podaci na starim kartografskim prikazima vrijedan su izvor za proučavanje povijesno-geografskih procesa na hrvatskim otocima, pa tako i na hrvatskim otocima Ižu i Ravi, središnje položenim u sjevernodalmatinskoj otočnoj skupini.
Povijesna transformacija otočnog prostora
Stare karte s prikazima Iža i Rave potrebno je sagledati u kontekstu povijesnog razvitka geografije i kartografije što omogućuje prosudbu pouzdanosti prostornih podataka i relevantnost zaključaka s kojima se iskazuje sinteza promišljanja o različitim aspektima povijesne transformacije otočnog prostora.
Namjera kartografa nije bila uvijek, sukladno njihovim geografskim znanjima i tehničkim mogućnostima, prikazati geografsku stvarnost već njihova ostvarenja zrcale i različite političke te gospodarske interese, kulturno-geografske perspektive iz kojih se promatrao prostor prikazivanja kao i umjetnički duh prostora i vremena u kojem je karta nastajala. Nije stoga preporučljivo kritizirati nedostatke ili pogrešno prosuđivati geografske podatke, a da se pri tom ne poznaje širi povijesno-geografski kontekst, istaknuo je prof. Faričić u katalogu koji prati izložbu.
Izložba traje do ponedjeljka 26. svibnja.
Izvor: www.zadarskilist.hr