Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

Istraživanja antičke luke Zadar

Arheološki stručnjaci Arheološkog muzeja Zadar te vanjski suradnici predvođeni ravnateljem AMZ-a Smiljanom Gluščevićem vrijedno istražuju jedan od najbogatijih i najvažnijih podvodnih lokaliteta u Europi - Antičku luku Zaton.
Turističko naselje Zaton, sudeći po brojnim kamperima koji tamo još uvijek borave, bilježi odlične rezultate i krajem rujna. Ipak, ovoga puta turisti nisu razlog zbog kojeg smo prošli kroz jednu od najatraktivnijih turističkih meka na Mediteranu. Ostavljajući turiste da uživaju u odmoru produžujemo do plaže i obližnjeg gata gdje po nas u gumenjaku dolazi Zoran Stipanić, vlasnik tvrtke Zadar Sub i broda "Rava" na kojem arheolozi istražuju jedan od najbogatijih i najvažnijih podvodnih lokaliteta u Europi, Antičku luku Zaton.

Arheološki stručnjaci Arheološkog muzeja Zadar te vanjski suradnici predvođeni ravnateljem AMZ-a Smiljanom Gluščevićem, okruženi ronilačkom opremom, različitim arheološkim materijalom, dnevnicima, nacrtima i skicama, uz buku pumpe obavljaju svoj posao nimalo ometani sve jačim jugom koje valja brod. Nemirno more ne smeta ni za zaron pa kroz smiješak kažu:
- Bolje je unutra nego vani.
Arheolozi su tu u sklopu još jedne istraživačke kampanje Antičke luke Zaton otkrivene sredinom 60-ih godina u Turističkom naselju Zaton, nedaleko od zapadne plaže. Ovogodišnja kampanja, saznajemo od Gluščevića, počela je 12. rujna i trajala do danas kada se arheolozi vraćaju s izronjenim materijalima u Zadar na daljnju obradu. Ovo je samo jedna u nizu kampanja, odnosno istraživanja nekadašnje luke antičkog Nina preko koje je vjerojatno izgrađen i čitav grad Nin, ili barem njegov veći dio.
- Novi ciklus istraživanja započeo je 2002. godine, uz nekoliko pauza te sve skupa radimo jedno šest godina. Inicijalni poticaj za novi ciklus bio je pronalazak trećeg liburnskog broda, takozvane 'serilie', dakle broda koji je rađen tehnikom šivanja, ne tehnikom koja se koristila u rimskoj brodograđevnoj tradiciji, nego jednom posebnom tehnikom gdje se najprije radila oplata, a zatim su se dodavala rebra. Tu nećete naći niti jednog brončanog ili željeznog čavla, sve su drveni utori, čepovi i povijuša kojom su se daske oplate povijale, kaže Gluščević ističući kako su ova plovila jedinstvena u našem akvatoriju, ali i u Europi. Tri broda koja su ovdje nađena još od kraja 70-ih godina najviša su koncentracija tog tipa brodova iz rimskog vremena na Mediteranu. U novije vrijeme još jedan brod rađen istom tehnikom nađen je u Caski u Novalji, a prošle godine nešto drugačiji i stariji i u Istri. Ovi pronalasci u praksi potvrđuju zapise antičkih pisaca koji spominju baš ovaj tip brodova povezujući ih s Liburnima i Histrima.

- Nalazima, najprije u Zatonu, a zatim u Caskoj i u Istri potvrđeni su navodi antičkih izvora što je nešto najbolje što se uopće može dogoditi u arheologiji da navode iz izvora potvrdite na terenu.
Najviše pronađenog materijala uglavnom je keramički materijal, ali i drugi kojeg su i u ovoj kampanji vadili iz različitih povijesnih slojeva. U posljednja dva, tri dana pronađeni su oblici kojima tek treba odrediti porijeklo uz pomoć komparacija, tipološke analize i kronologije bazirane na slojevima.

- Svaki od pronađenih predmeta govori nam o dijelu života mornara u ovoj luci i govori o vremenu u kojem se to događalo. Ovdje u ovoj luci, koja je najistraživanija luka na Mediteranu što se tiče kulturnih slojeva, imamo iznimnog materijala za kojeg počesto ne znamo koja mu je provenijencija, dakle otkuda uopće potječe, kaže Gluščević. Ipak, stručnjaci preciznim arheološkim metodama mogu odrediti koji sloj pripada kojem vremenu te se i za takve predmete može odrediti kojem su približno vremenu pripadali.
Gluščević je posebno zahvalan sponzorima koji su omogućili produživanje ove, kao i prethodnih kampanja. Naime, zahvaljujući Turističkom naselju Zaton i Frani Skoblaru koji podražava ova istraživanja novac za kampanju istraživači ne moraju trošiti na smještaj i dio prehrane koji omogućava TN Zaton. S druge strane tu je Turistička zajednica Zatona i njihova direktorica s financiranjem različitih djelatnosti vezanih uz istraživanje luke zahvaljujući čemu se priređuju izložbe o samoj luci, a očišćena je i crkvica sv. Andrije koja je možda korespondirala s ovom lukom.

Iako u luci postoji još jako puno materijala Gluščević kaže kako istraživanje ovdje više nema smisla.

- Ovdje bi se moglo još raditi sa sto ljudi u idućih sto godina jer luka je trajala više od tri stotine godina. Istraživanja novog ciklusa počela su zbog tog trećeg pronađenog broda. Nadamo se da ćemo uspjeti realizirati obećana sredstva od Ministarstva kulture da konzerviramo, nakon više od dva desetljeća, i drugi brod iz Zatona koji je izvađen još 1987., da bismo mogli izvaditi ovaj treći i njega konzervirati i vjerojatno jednoga dana u nekom prostoru izložiti, kaže Gluščević. Nada se kako će taj prostor biti obećana nova zgrada Arheološkog muzeja Zadar.

U tijeku ove kampanje poduzeto je i istraživanje lukobrana za kojeg se uvriježilo tvrditi kako je napravljen od nabacanog kamenja, a uz kojeg su pristajali brodovi u luku. Više detalja o lukobranu Gluščević se nada da bi mogli saznati tijekom sljedeće kampanje koja bi se, ako financije dopuste, trebala održati sljedeće godine.

Antički mornari uživali u janjetini i dagnjama
Svakog dana kampanje vade se uzorci iz pojedinih slojeva koje potom dr. sc. Renata Šoštarić iz Botaničkog zavoda PMF-a iz Zagreba ispire, a zatim radi preliminarnu mikroskopsku analizu svog biljnog materijala koji je nađen u luci. Ova istraživanja su samo kockica u mozaiku života mornara i njihove prehrane, a Gluščević kaže kako se iz dosadašnjih istraživanja može vidjeti da su se mornari tada jako dobro hranili. U njihovoj je prehrani tako bilo i janjetine, svinjetine, kamenica, dagnji, ali i zanimljivih biljnih nalaza: velika količina vinove loze i maslina.
- Bilo bi zanimljivo, kad bi bilo dovoljno novaca i interesanata, da se naprave DNK analize nekih od brojnih koštica maslina da se vidi je li neka maslina i danas ima svoje sljednike na Ugljanu, Lunu ili negdje u okolici gdje su tisućljetne masline, predlaže Gluščević.

Tim kampanje
U ovoj posljednjoj kampanji radili su, uz ravnatelja Gluščevića, Dino Taras, Hrvoje Manenica te Duška Romanović iz AMZ-a, vanjska suradnica Martina Rajzl, Ivana Protulipac koja preko Zavoda za zapošljavanje odrađuje plaćeni volonterski staž, profesionalni ronilac i predsjednik Ronilačkog kluba Sveti Roko Đani Iglić, dr. sc. Renata Šoštarić iz Botaničkog zavoda PMF-a te vlasnik tvrtke Zadar Sub i broda "Rava" Zoran Stipanić.

Izvor: www.zadarskilist.hr

ARHIVA