Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

Ipak ide marina u Sv. Katarini?

Upravni odjel za održivi razvoj Istarske županije, u suradnji s Upravnim odjelom za prostorno planiranje Grada Pule, od 12. siječnja provodit će javnu raspravu o Studiji utjecaja na okoliš za zahvat Nautičko-turističkog kompleksa Sveta Katarina i Monumenti. Studija se stavlja na javnu raspravu po odluci Ministarstva zaštite okoliša i prirode, a trajat će od 12. siječnja do 11. veljače ove godine kada će cjelovita studija i sažetak za javnost biti dostupni u gradskom odjelu svakog dana od 8 do 16 sati.

Javno izlaganje o studiji održat će se 27. siječnja u Gradskoj palači u 17 sati. Izlaganju će biti nazočni predstavnici investitora tvrtke Kermas Istra d.o.o. iz Vodnjana i predstavnici izrađivača studije Geotehničkog fakulteta iz Zagreba, koji će prikazati tehničko-tehnološke elemente projekta i mjere zaštite okoliša koje su definirane studijom. Mišljenja, prijedlozi i primjedbe na Studiju utjecaja na okoliš za zahvat na Sv. Katarini i Monumentima mogu se upisati u knjige primjedbi koje će se nalaziti uz izložene studije ili dostaviti u pisanom obliku zaključno s 11. veljače na adresu: Istarska županija, Upravni odjel za održivi razvoj, 52100 Pula, Flanatička 29.
Ovoj javnoj raspravi prethodile su u prošloj godini izmjene i dopune prostornih planova kojima su stvorene pretpostavke za realizaciju projekta investitora, tvrtke koja je u vlasništvu Danka Končara. Kroz posljednje izmjene korigirale su se granice obuhvata pojedinih zona. Tako zona luke nautičkog turizma neće imati pravokutni oblik, a dio zone turizma je preoblikovan u zonu mješovite namjene. Najbitnija izmjena odnosi se na povećanje površine marine s 13 na 20 hektara. Novim ciljanim izmjenama investitor predlaže izgradnju bazena, benzinske pumpe, biciklističke staze te novi lungomare. Luka bi dobila državni značaj, a broj vezova u marini bi ostao isti.
Prema tadašnjem pojašnjenju iz Odjela za prostorno planiranje Grada Pule (koji je sada partner županijskom odjelu jer je riječ o području na teritoriju Pule te se želi građanima dati podrobnije informacije), pojašnjeno je da se ondašnjim izmjenama i dopunama prostornih planova luka pretvorila samo u luku nautičkog turizma, a turizam "na kopnu" pretvoren je u zonu mješovite namjene koja je, zbog nekih ograničavajućih elemenata i promjena zakonskih odredaba, time proširena odnosno produžena. Usto su u zoni sporta i rekreacije stvorene pretpostavke za izgradnju bazena.
Na području Sv. Katarine - Monumenti Danko Končar dobit će koncesiju od Vlade Republike Hrvatske na 50 godina nakon što je njegova ponuda odabrana kao najpovoljnija na državnom natječaju. Krajem ljeta 2013. godine investitor je već predao zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole za sanaciju kamenoloma te rekonstrukciju infrastrukture obale i obalnih zidova. Ranije su već zatražene i financirane od investitora, ciljane izmjene pulskog GUP-a i izrada UPU-a područja te Studije utjecaja na okoliš, koja će se za deset dana naći na javnoj raspravi, a koja je potrebna da bi se mogao dobiti ugovor o koncesiji.

Odvjetnik Goran Veljović, koji u ime investitora Danka Končara vodi projekt, potvrdio nam je tada da su upravo izmjene i dopune pulskog GUP-a izrađene kako bi se projekt realizirao u obliku kakav je prezentiran iz ponude na natječaju na kojem je odabrana Kermasova ponuda.
Prihvaćena ponuda tvrtke Kermas za projekt na Sv. Katarini - Monumenti vrijedna je 29,9 milijuna eura, a uključuje dvije marine, dok je cjelokupni projekt za obje lokacije vrijedan 46 milijuna eura. U zaštitu okoliša tvrtka namjerava uložiti oko 830 tisuća eura. U gospodarskoj studiji Kermas se obvezuje zaposliti oko 160 radnika, a za stalni dio korištenja koncesije pomorskog dobra obvezuje se platiti 2,2 kune po četvornom metru, odnosno godišnje oko 757 tisuća kuna, te 2,1 posto godišnjeg ukupnog prihoda. Prema najavama, u podnajam bi trebale biti dane uslužne djelatnosti u marini kao što su servisi i održavanje, dok bi osnovnu djelatnost tvrtka Kermas obavljala sama.

Izvor: www.glasistre.hr

ARHIVA