Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

Intervju: Ražnjević - Biograd Boat Show

U hotelijerstvu nam je prije tri godine bio sam ostvariti 100.000 noćenja. To smo ostvarili, a prošle godine čak i fizički rast od 8, a finacijski od 10 posto. Ove godine također imamo 7-8 posto rasta i 116-117 tisuća noćenja. Dakle, 9 tisuća noćenja smo bolji nego lani.
Došli smo u 'najdraži' problem da moramo odbijati klijente jer su nam kapaciteti ograničeni - Goran Ražnjević
Unatoč krizi 14. Biograd Boat Show i ove će se godine od 25. do 28 listopada u marini Kornati javnosti predstaviti kao najuspješnija sajamska revija takve vrste u Hrvatskoj. Dok ostali nautički sajmovi bilježe napredak „pod ručnom", BBS proširuje i broj izlagača i broj plovila. O svemu tome smo razgovarali s direktorom Ilirije Goranom Ražnjevićem.

Nalazimo se u zenitu ekonomske krize, ali BBS i dalje podiže ljestvicu u nautici. Koje novosti ove godine donosi sajam?
- Ove godine će na BBS-u nastupiti 240 izlagača i 250 plovila, a posjetiteljima i javnosti ćemo prikazati deset premijera. O kojim premijerama se radi za sad ne možemo reći jer se još pregovara. Međutim, u životu Ilirije BBS je tek jedan od malo važnijih događaja u radu. U cijelom njenom sustavu svake godine pokušavamo pronaći nešto novo, nešto što tržište traži. Moramo reći da bismo vrlo teško organizirali ovu priredbu da kao tvrtka nemamo zaokruženu turističku ponudu. Dakle, Ilirija ima vlastitu kompletnu logistiku nužnu za održavanje ovakve manifestacije. Kako imamo i klijente, bilo nam je savim normalno da dođemo do krune nautičke ponude i nakon velikog broja regata, organiziramo jedan nautički sajam koji na kraju sezone privuče 15 do 20 tisuća posjetitelja.

BBS ipak ima svoje prirodne limite, ali vi svake godine predstavljate sve više plovila.
- Točno! I ove godine će ih biti više nego lani, ali smo ukupno limitirani na oko 300 plovila. Također, ne možemo težiti ekskluzivnosti jer je to rezervirano za neke vodeće nautičke sajmove u Europi poput Dusseldorfa. Cilj je staviti nautiku na vrh naše ponude koje možemo ponuditi Europi i svijetu. To nam daje za pravo preko 50.000 nautičara i preko i sto toliko organiziranih regata. Defekti koji se vide na drugim sajmovima kod nas se ne vide jer u organizaciji sudjeluju ljudi kojima je to svakodnevni posao.

Kako objašnjavate paradoks aktualne gospodarske krize u kojoj nautički turizam u nas bilježi rast, dok istovremeno propadaju tvrtke koje proizvode plovila?
- U ovom trenutku uspijevaju samo oni koji su dovoljno mudri i koji ne precjenjuju svoje poslovne sposobnosti. Istina, u posljednje četiri godine makro okolnosti i posebnosti okruženja nisu im išli na ruku. I u našem području ima tvrtki koje dobro i koje loše rade. Nautička djelatnost i broj nautičara će samo rasti i rasti. Da Biograd ima veće prihvatne mogućnosti, nautički turizam bi bio veći. Ne ulažemo u proširenje kapaciteta zbog toga što imamo milijardu ograničenja. Goleme komparativne prednosti koje imamo u nautičkom turizmu ne koristimo zbog naše nedoraslosti da sagledamo vlastite mogućnosti i od toga dobro živimo. Potencijalnih gostiju ima daleko više nego ih Jadran može primiti. No u svijetu plovila postoje proizvođači u nama susjednoj Italiji koji proizvode vrhunska plovila od 5 do 30 m. Kod nas se najlakše vaditi na krizu na globalnoj razini. No unatoč krizi ima i kod nas uspješnih proizvođača plovila. Na drugu stranu, da mi u ovom trenutku imamo još 250 vezova za plovila od 15 do 35 m, svi bi vezovi bili puni. Jedno takvo plovilo na sebe veže najmanje dva stalna zaposlenika.

Mi u nautičkom turizmu Hrvatske bez obzira što smo u tom poslu 30 godina i imamo 30-ak marina, uvijek dajemo maksimum u granicama mogućeg. Ljuti me to što bismo od Zadra do Biograda, doslovce u svakom mjestu mogli imati marinu sa 200-250 vezova, a nemamo. Nije istina da bi zagadili more jer bi se za takvo nešto propisali fizički preduvjeti i restrikcije. Pogledajmo samo Biograd koji je počeo davne 1976. s tek 20-ak registriranih plovila, koja su bila smještena u biogradskoj lučici. Trideset i šest godina kasnije, odnosno 2012. godine govorimo o gotovo 1.500 plovila smještenih na vezu u biogradskim lukama i lučicama, što je čak za 30 puta više. Govorimo i o 500 ljudi koji su poslom vezani za nautički turizam.

Kako ste zadovoljni još uvijek trajućom sezonom i kakvi su rezultati poslovanja Ilirije d.d.?
- U sva tri naša segmenta, nautici, hotelijerstvu i kampiranju bilježimo bolje rezultate nego prošle sezone. U nautici smo došli u 'najdraži' problem da moramo odbijati klijente jer su nam kapaciteti ograničeni pa zahvaljujući našim unutarnjim preraspodjelama stvaramo fizički porast. Ove godine smo i blizu broju od 50 organiziranih nautičkih manifestacija i regata po čemu smo jedinstveni u svijetu. Upravo ovaj tjedan imamo problem regate u kojoj sudjeluje 70 plovila, a koju ćemo morati organizirati na tri mjesta. U nautici svrstavamo sebe među prve tri marine u Hrvatskoj. U hotelijerstvu nam je prije tri godine bio sam ostvariti 100.000 noćenja. To smo ostvarili, a prošle godine čak i fizički rast od 8, a finacijski od 10 posto. Ove godine također imamo 7-8 posto rasta i 116-117 tisuća noćenja. Dakle, 9 tisuća noćenja smo bolji nego lani. Sva tri naša hotela su puna ovaj tjedan, a hotel Ilirija je pun do kraja mjeseca. U kampiranju imali smo u srpnju i kolovozu između 20 i 30 posto povećanje dolazaka individualnih gostiju. Iako naš kamp Soline nakon restrukturiranja i uloženih preko 100 milijuna kuna u proteklih 4-5 godina, danas ima 4 zvjezdice, možemo reći da je došlo je do fizičkog povećanja gostiju i financijskog učinka za oko 10 posto.

To znači da kod vas nema gospodarske krize?
- Temeljna životna filozofija nas u Iliriji jest othrvati se trenutačnim poteškoćama. Moramo priznati kako i drugi ove godine imaju rast. Svaki dan vidimo na tisuće problema, ali nas to motivira. Tako u jednom trenutku ispadne rezultat u kojem smo mi bolji od drugih. Posljedica je to što smi uvijek pripravni i do neba poštujemo naš posao i jedni druge. Ja kažem da sljedeće godine očekujem ponovno rast, ali bih bio zadovoljan s ovom godinom, čak i s blagim padom.

Što za vas znači izbor Zadranke Meri Matešić na čelno mjesto Hrvatske turističke zajednice?
- Lokalpatriotski uvijek mi je draže da je netko s područja naše regije na vrhu turizma. Na drugu stranu, vrijeme će pokazati je li to bio pravi izbor. Uglavnom, Meri Matešić je na to mjesto došla s dobrim startnim predispozicijama. Ima vrhunski prostor za dokazivanje, jer je naša sreća da je Europa odredila naš Jadran za svoj vrt. Naša će ludost biti ako to ne prepoznamo.