Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

Iduće godine Jadranom će prometovati 500 tankera!

Unatoč krizi, njemačka industrijska mašinerija ne posustaje, raste nevjerojatnim ritmom i treba joj sve više energije. Zato će naftovod koji spaja tršćansku luku s bavarskim Ingolstadtom u 2013. doživjeti novi uzlet.
Naime, naftovod Siot, dug 450 kilometara, koji spaja Trst s Ingolstadtom u funkciji je već 44 godine, a godišnje pumpa oko 40 milijuna kubičnih metara nafte koja tankerima dolazi u Tršćanski zaljev. Broj tankera koji opslužuju naftovod u 2013. porast će za dvadeset posto, što znači da će iduće godine Jadranom prometovati petsto tankera.
U blizini naftnog terminala, odnosno u zaljevu Zaule, između Trsta i Muggie, španjolska tvrtka Gas Natural namjerava izgraditi LNG terminal i plinovod koji će plin izvoziti prema srednjoj i sjevernoj Europi.
Čelnici naftovoda Siot ovih su se dana prvi put javno oglasili i ustvrdili da bi izgradnja LNG terminala mogla stvarati logističke probleme tankerima, odnosno prometu nafte. Po njima, sukob interesa je očit i suživot plina i nafte osjetljivo je pitanje: razvoj naftnog prometa mogao bi stati zbog složenih sigurnosnih sustava koji će se uvesti u Tršćanskom zaljevu zbog prometa brodova koji će dopremati plin.
Borba energetskih velikana tek je počela. LNG terminal u zaljevu Zaule godišnje će preraditi oko osam milijardi kubika plina. Jednak je terminalu koji već djeluje od 2009. godine na moru ispred ušća rijeke Po, 17 kilometara od obale, a radi se o ogromnoj platformi koja je u 2011. preradila 7,5 milijardi kubika plina.
Terminal mjesečno prima sedam brodova koji dopremaju plin (od 2009. do danas stigla su ukupno 244 broda) pa na to računa i terminal u Zauleu.
Italija namjerava postati glavni opskrbljivač prirodnog plina za EU-prostor i ima u planu izgradnju cijelog sustava LNG terminala duž obale.
Kada je Jadran u pitanju, Talijani planiraju izgraditi šest terminala od Brindisija do Trsta (osim u Zauleu, LNG terminal predviđen je na pučini usred zaljeva).
Tu smo i mi s našim planovima kod Omišlja, naši susjedi Slovenci i dalje planiraju izgraditi LNG terminal u koparskoj luci, Crnogorci planiraju izgradnju terminala u Baru, a Albanci su spremni izgraditi dva terminala duž svoje obale.
Kada se sve zbroji, jednog dana će Jadran postati more kojim će godišnje prometovati 108,6 milijardi kubika prirodnog plina, oko sto brodova punih plina koji će mjesečno ploviti duž naše i talijanske obale.
S obzirom na gospodarske potencijale Slovenije, Hrvatske, Crne Gore i Albanije, razvidno je da je jadranska transgranična konstrukcija usmjerena izvozu, budući da narodima koji žive na tom moru toliko plina i nafte ne treba.
Lokalne zajednice većim se dijelom protive takvim scenarijima i kažu: mogli bismo mirno živjeti od trgovine (promet kontejnera), turizma i ribarstva, ali nitko ih ne sluša.