Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

Ibrica Jusić: Pisat ću UNESCO-u protiv tih brodina

Dubrovački protivnici kruzera osnovali su Facebook grupu kojom traže smanjenje broja plovećih hotela na gradskim sidrištima. FB grupa utemeljena je prošlog petka, neposredno nakon peticije s Apenina kojom ugledne osobe iz svijeta kulture, gospodarstva i znanosti traže od predsjednika talijanske vlade Marija Montija zaustavljanje navale kruzera u Veneciju.
Ojačani potpisima dobitnika Nobelove nagrade za književnost Orhana Pamuka i američke spisateljice Donne Leon, poznati Talijani podupiru stanovnike Venecije koji se godinama zauzimaju za izgon izletničkih brodova iz venecijanske lagune.
Dubrovčani još nisu pisali premijeru Zoranu Milanoviću, ali zato preko FB grupe "Dubrovnik: Reduce the number of cruisers", koja već ima dvjestotinjak članova, zagovaraju klasični turizam u koji bi se uklapao i manji broj kruzera s manjim brojem putnika.

Izrovano podmorje

Navode i istraživanje dr. Hrvoja Carića sa zagrebačkog Instituta za turizam, prema kojemu su u 2010. ploveći hoteli Hrvatskoj odnijeli 338 milijuna eura, a donijeli samo 53 milijuna, uz neizbježno zagađenje okoliša.
- Ovakav turizam uništava život u gradovima kao što je Venecija, a pogotovo u manjim gradovima poput Dubrovnika. Lako je živjeti izvan zidina i govoriti da od ovoga svi imaju koristi. Nemaju. Mnogi imaju štete - zaključak je protivnika opsade kruzera koji se žale i na rutu brodova na kružnim putovanjima koji prolaze toliko blizu gradu u zidinama da gotovo mogu srušiti kompleks isusovačkog samostana u Dubrovniku. Dubrovački kantautor Ibrica Jusić smatra da su peticije vlastima i aktivizam na društvenim mrežama dobar način skretanja pozornosti na pošast kruzera.
- Štete od tih brodina su nemjerljive, a prihod gotovo nikakav. Samo rijetki turisti koji se iskrcaju u Grad kupe sladoled ili razglednicu, a nama od kruzera ostaje podmorje izrovano sidrima i fekalno onečišćenje. Jednom sam se kupao na Lokrumu i peklo me je grlo od šporkece. A gdje su kancerogene boje za premazivanje brodskog dna! - negoduje Ibrica čija je prepiska s UNESCO-om, kaže, uvela reda u stihijsko postavljanje klima-uređaja u povijesnu jezgru.
- Ako treba, pisat ću ponovno i Vladi i UNESCO-u zbog kruzera - poručuje kantautor kojemu se u prosvjedima protiv nepoželjnog brodovlja priključio i Zeleni forum.
- Mnoge poznate osobe koje posjećuju naš Grad pitaju se kako dopuštamo tolike kruzere. Nekada ih bude i devet dnevno - buni se voditeljica Zelenog foruma Dubravka Šimunović. Ljetos je i dubrovački fotograf Željko Šoletić osnovao FB grupu usmjerenu protiv kruzera koji noću ne daju spavati. Upozorio je na ugnjetavanje domicilnog stanovništva glazbom koja u sitne sate trešti s kruzera između Lokruma i hotela "Argentina" te je napomenuo da gosti s brodova, umjesto da troše u Gradu, ostaju na brodu na večeri i spavanju.

Druga strana priče

Poštujem opredjeljenje protiv kruzera, no koja je alternativa za zapošljavanje 10 tisuća Dubrovčana koji izravno ili neizravno ovise o kruzing-turizmu? Za ulazak u grušku luku taksistima, autobuserima i drugima izdano je 1600 iskaznica. Još petstotinjak sugrađana, od kapetana do konobara, radi na plovećim hotelima. Što bi bilo s tim ljudima i njihovim obiteljima kad bismo prestali primati kruzere? - pita se turistički stručnjak Neven Jerković.
- Prvi je kruzer u Dubrovnik uplovio 1844. godine. Dubrovnik je danas prepoznatljiv u svijetu upravo po tom obliku turizma kojemu smo prilagodili lučku i drugu infrastrukturu. Zar bismo sada sve to trebali odbaciti i birati koje brodove želimo, a koje ne - ističe Jerković.

Izvor: www.slobodnadalmacija.hr

ARHIVA