Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

I u krizi šibenski škver NCP uspješno raste

Godišnji prihodi zadnjih nekoliko godina vrte se oko 65 milijuna kuna, koliko se uprihoduje od dvjestotinjak poslova na remontu, servisu i gradnji novih brodova. Za taj se novac odrađuje gotovo dvostruko više poslova nego prije nekoliko godina jer se vlasnici plovila u kriznim vremenima mahom odlučuju za najnužnije intervencije
Turbulentna vremena u svjetskoj brodogradnji i na brodarskom tržištu u zadnjih nekoliko godina odrazila su se i na poslovanje malih hrvatskih brodogradilišta kao što je Remontno brodogradilište NCP Gorana Prgina u Mandalini kod Šibenika, koje bilježi pad posla i prihoda od gotovo četrdesetak posto. Smanjenjem broja zaposlenika za 100 te poslovanjem sa sadašnjih optimalnih 225 radnika u sektoru brodogradnje i još pedesetak u marini Mandalina, uspijevaju preživljavati godinu za godinom. Angažiraju i pedesetak kooperanata, što im je isplativije nego imati stalno zaposlenog radnika u kriznim vremenima, kada nema dovoljne uposlenosti kapaciteta.
Godišnji prihodi zadnjih nekoliko godina vrte se oko 65 milijuna kuna, koliko se uprihodi od dvjestotinjak poslova na remontu, servisu i gradnji novih brodova. Za taj se novac odrađuje gotovo dvostruko više poslova nego prije nekoliko godina, jer se vlasnici plovila u kriznim vremenima mahom odlučuju za najnužnije intervencije na plovilu da bi ispunili uvjete iz klase. Čak 70 posto svih odrađenih poslova odnosi se na izvoz, što im je prednost u sadašnjim uvjetima privređivanja s obzirom na povoljniji položaj izvoznika.

Zbog pada tržišta uzgoja lososa u Norveškoj, partner im je prošle godine otkazao već dogovorenu proizvodnju četiriju katamarana za potrebe tamošnjih ribogojilišta lososa. Norvežanima su dosad isporučili četiri katamarana, dva su u završnoj fazi gradnje i pred isporukom. Nedavno su ipak uspjeli dogovoriti proizvodnju još dva manja broda od po 15 metara, jednog većeg od 24 metra i jednog ribarskog broda. Prgin vjeruje da će s isporukom tih brodova dosegnuti razina prihoda od oko 110 milijuna kuna, koliko su bilježili prije četiri, pet godina.
Hrvatska bi znatno veću dobit ostvarivala da se u novogradnje ugrađuju domaći proizvodi, što danas uglavnom nije slučaj. Primjerice, aluminijski limovi za potrebe gradnje katamarana uvoze se iz Nizozemske, motori koji su i najskuplji dio proizvoda iz Amerike, a dizalice iz Francuske. Dakle, polovica ukupne vrijednosti katamarana ide na uvoz.
Prgina čak više nego druge škverove opterećuje iznimno visoka naknada za koncesiju, koja u dijelu stalnog godišnjeg prihoda iznosi 1,5 posto i 4,5 kuna po četvornom metru površine. Ti su nameti, kaže Prgin, neizdrživi, pa će za koji dan prema državi krenuti sa zahtjevom za reprogramom dugovanja na ime koncesije koja su s kamatama dosegla visinu od oko 15 milijuna kuna.
U sektor brodogradnje nedavno su uložili 2,5 milijuna eura pa ih danas pritišću kreditne obveze. Zasad su uspjeli reprogramirati obveze prema Jadranskoj banci, a do kraja godine vjeruju da će podmiriti obveze prema drugim kreditorima.
U 7,5 godina otkad je preuzeto Remontno brodogradilište Prgin je uspijevao redovito isplaćivati plaće iako priznaje da to uvijek nije bilo lako. Samo platni fond za isplatu plaća iznosi 2,2 milijuna kuna, a tu su i drugi parafiskalni nameti koji dobrano opterećuju poslovanje.
Unatoč poteškoćama koje ih pritišću sa svih strana, u NCP-u su odlučili krenuti s nekoliko novih poslova za čiju će realizaciju tražiti pomoć države. Riječ je o gradnji višenamjenskog broda kakav danas ne postoji u Hrvatskoj. U većem dijelu brod bi bio putnički, a u drugom, manjem, trajektni. Na brodu će se instalirati i snažna dizalicu za podizanje tereta, a mogao bi prevoziti i gorivo čiji se prijevoz danas nametnuo kao veliki problem i brodarima i otočanima. Brod bi povezivao otoke šibenskog arhipelaga. Država u ovom trenutku treba najmanje tri takva broda, jedan za sjeverni dio Jadrana, drugi za srednji, a treći za dubrovačko područje. Proizvodnja bi, dakle, bila serijska, najavljuje za Vjesnik Goran Prgin.
Drugi projekt odnosi se na gradnju putničkog broda tipa Brijuni, kakav je lanjske godine proizveden na njihovim navozima za taj nacionalni park. Ujedno bi od države tražili koncesiju za prijevoz putnika tim brodom na relaciji kopno-otok Zlarin.
Treći projekt odnosi se na NCP-ove krovove hala i drugih objekata na koje se planiraju postaviti solarni kolektori koji bi omogućili proizvodnju oko jednog megavata električne energije. Projekt je vrijedan četiri milijuna eura pa Prgin traži kreditore, u čemu će također trebati pomoć države, jer je svjestan da njegovo brodogradilište kao, uostalom, i sva druga, ima lošu bilancu pa bez političke podrške neće moći zakoračiti u taj projekt. Najavljuje natjecanje za gradnju brodova za potrebe Obalne straže budu li se oni uopće gradili. U taj posao planira krenuti zajedno s partnerom Damen iz Nizozemske.
Država, naglašava Prgin, treba pomagati i štititi poduzetnike omogućavajući im nove investicije, a ne banke. Bez novih ulaganja i investicija poduzetnici će propadati, a broj zaposlenih neće rasti. Mi smo uspjeli postići profitabilnost, a sljedeći korak je povećanje prihoda.
U slučaju NCP-ova remontnog brodogradilišta kao dobitna kombinacija pokazao se spoj brodogradilišta s marinom u kojoj je oko 350 vezova u moru te gradnja prve marine za prihvat megajahti, koja je u završnoj fazi gradnje, a prve nautičare primit će najkasnije do početka svibnja ove godine. U novoj marini Prgin je zadržao 24 posto udjela, a ostalo je u vlasništvu njihova partnera Dogus grupe iz Turske. Vlasnici luksuznih plovila traže servis, pa se spoj tih djelatnosti nametnuo sam. U novoj marini nautičarima će na raspolaganju biti 79 vezova od kojih će dva moći prihvatiti 'luksuznjake' i do 100 metara dužine. Punu bukiranost vezova u novoj marini nije moguće očekivati odmah, a Prgin kaže kako će biti zadovoljan ostvari li se popunjenost svih vezova u tri godine. S turskom korporacijom Dogus grupom Prgin kreće i u gradnju manjeg hotela s osamdesetak soba, bazena i drugih sadržaja. U tom projektu zadržao je samo desetpostotni udjel jer se želi koncentrirati na sektor brodogradnje.
Pontoni za privez brodova u marini Mandalina i novoj marini za megajahte sagrađeni su, također, u dijelu brodogradilišta - Marineteku - gdje se proizvode po finskoj licenciji. Trenutačno se rade za potrebe kupaca iz Malte i Turske, a za koji će dan s pontonima krenuti put Crne Gore i na Cipar. Domaće potražnje zadnjih mjeseci nema.

DRŽAVA TREBA PRESJEĆI I ODLUČITI KAKVU BRODOGRADNJU ŽELI
Na traženje da prokomentira najnovija događanja koja prate veće škverove u poteškoćama, Prgin vjeruje da će opstati samo dva, i to ona najveća.
»Treba zatvoriti one koji nemaju perspektivu, ali pritom zadržati stručnjake, opremu i postaviti kvalitetne uprave koje će biti sposobne nositi se s tržišnim uvjetima. Država treba presjeći i odlučiti kakvu brodogradnju treba i želi«, kaže Prgin koji podržava izjavu premijera Zorana Milanovića koja je na tom tragu. Svojedobno je i sam bio zainteresiran za privatizaciju Kraljevice i BSO-a iz Splita, ali je na kraju odustao.

Izvor: www.vjesnik.hr

ARHIVA