I dio: VOOditelj brodice
Urednik: Željko Hrvoj
Ovo brodica zvuči kao neki mali brod. Ali može biti i veeliki. Ovdje ćete naći dodatne informacije koje pokušavamo napisati s razumijevanjem, korisne za polaženje tečaja za voditelja brodice, kako ne bi samo bubali napamet neku suhoparnu literaturu od čega malo ostaje u sjećanju.
Ovo neće biti serijal tipa mala škola za voditelje brodice, već je namjera da se u kombinaciji s odslušanim tečajem voditelja brodice dobije kompletnije znanje. Neke stvari će biti točno ono što treba znati na ispitu, a neke će biti ono što vas neće nikada pitati, ali ipak trebate znati za sigurno upravljanje brodicom. Za praksu ćete se sami morati pobrinuti, jer ruku na srce, pouzdano upravljati brodom ne može se ni nakon bilo kakvog praktičnog tečaja od tjedan dana. Ajde...i to je bolje nego ništa, ali ne preostaje vam drugo da se npr. učlanite u kakav klub, nađete si ili već imate ekipu i lagano godinu za godinom, stjecati iskustvo u plovidbi.
Standardni set elektronskih instrumenata uz kompas na kormilarskom mjestu jedrilice - da li Vas ovaj pogled čini sretnim?
Brodica je definirana kao plovni objekt za službene svrhe ili razonodu, bez obzira na tip pogona, dužine do 12 metara ili prostornosti do 15 bruto tona. Smijete «voziti» najviše 12 osoba na brodu. Onaj koji položi kategoriju B imat će više od 16 godina života i može ploviti u području plovidbe koje obuhvaća cijelo teritorijalno more RH i nije mu ograničena snaga motora ako je stariji od 18 godina. Inače mu je do 18-te godine ograničena snaga motora na 18 kW.
Za brodice kraće od 7m ili sa snagom porivnih strojeva manjom od 15kW dovoljna vam je i dozvola za «voditelja brodice kategorije A», ali mi ćemo se skoncentrirati na kategoriju B.
Koji su vaši razlozi za polaganje za voditelja brodice?
Ako se pitate što sve trebate znati da bi položili ispit za voditelja brodice, potrebno je zaviriti u Pravilnik o brodicama objavljen u Narodnim Novinama br. 27 od 25.2.2005 (Pravilnik o brodicama i jahtama), s najvažnijom dopunom u NN br. 57 od 24.5.2006 (Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o brodicama i jahtama). Na kraju u prilogu pravilnika postoji Dodatak 7, gdje je naveden program ispita. To su praktički i ispitna pitanja!
U pravilniku se spominju i jahte. Kad je plovilo duže od 12m ili ima više od 15 BT mijenja naziv u jahtu! Za upravljanje jahtom potrebna je druga dozvola kao «Zapovjednik jahte kategorije A ili B», ali je prvom dopunom Pravilnika od 2006 godine omogućeno i voditeljima brodica da upravljaju i jahtama do 30 BT koje se iznajmljuju bez posade, za osobne potrebe.
Znači, dopunom nije proširena kategorija brodice, na 30BT. Brodica i dalje ostaje 12m ili 15BT, nego je voditeljima brodice dopušteno upravljati i jahtama do 30BT. Ova dopuna je veliki «overdrive» dozvole voditelja brodice u slučaju da stvarno poželite bez velikog iskustva upravljati većom jahtom. Preporučamo da zaboravite ovu dopunu i skoncentrirate se na brodice do 12m!
Nešto oko ovih bruto tona. Za primjer jedrilica Bavaria 37 (11.2 m) ima malo više od 9 BT. Bruto tona nije težina ili masa, to je volumenska kategorija, a ponekad se naziva i tonaža. Najbolje bi bilo reći da je to volumen zatvorenih brodskih prostora. A zašto su «tone»? Zato jer se nekad za mjerenje volumena broda koristila bačvica tada standardnih dimenzija i nazivala se nešto kao «tun». Pa otuda tonaža. Englezi vele «tonnage». Tonaža brodice se određuje postupkom baždarenja. Ako nekog više zanima neka pogleda stranicu Hrvatskog registra brodova - Pravila za statutarnu certifikaciju brodica i jahti, Odjeljak 1. Tonažu nemojte zamijeniti sa deplasmanom broda (displacement) koji predstavlja masu maksimalno opterećenog broda i izražava se u tonama mase.
Spominjao sam i pojam teritorijalnog mora. Teritorijalno more je pojas širine 12 nm koji se mjeri od polazne crte. Polazna crta je kao neka tangenta koju bi povukli po vanjskim stranama svih udaljenih otoka. Od kopna do te crte protežu se unutrašnje morske vode. U slučaju jako udaljenih otoka kao Palagruže ili Jabuke, vrijedi i oko njih taj pojas od 12 nm s najkraćom spojnicom prema ostatku teritorijalnog mora. Trebate primijetiti da ako bi plovili direktno od npr. Kornata prema otoku Svecu u Viškom akvatoriju, da bi jednim dijelom plovili van teritorijalnog mora - tj. plovili bi kroz međunarodne vode. Tu možete sresti talijansku ribaricu u potpuno legalnom lovu ribe (bila je neka ideja kao ZERP...)!!
Unutrašnje morske vode i teritorijalno more se dakle nastavljaju jedno na drugo i čine obalno more. Obalno more je pojam koji se u međunarodnom pravu, odnosno pravu mora, uobičava koristiti kako bi se označio onaj dio mora nad kojim obalna država proteže svoj suverenitet, ali ne i svoja suverena prava. Svoja suverena prava proteže i izvan tog područja.
Teritorijalno more RH Zone mora
Područje plovidbe je fraza koja se često koristi, ne slučajno i ima svoje značenje. Postoje 4 generalna područja plovidbe:
1. neograničena plovidba
2. Jadransko more
3. teritorijalno more RH
4. obalna plovidba
S dozvolom za voditelja brodice B kategorije možete upravljati brodicom samo u područjima plovidbe 3 i 4. Područje plovidbe vrijedi jednako za onoga koji upravlja brodicom, kao i za samu brodicu. Ako zaželite ploviti van područja teritorijalnog mora, možete, ali samo kao član posade, jer skiper takve brodice mora imati barem C kategoriju. Također brodica mora biti registrirana za područje plovidbe 2, što će biti upisano u njezinu plovidbenu dozvolu.
Primjer jedne plovidbene dozvole
Koje dokumente morate imati na brodici? Najvažnija je plovidbena dozvola što odgovara prometnoj dozvoli za auto. Zatim su tu potvrda o osiguranju, koncesijsko odobrenje ako je brodica u charteru i dozvola za radijsku postaju. Dozvolu za radijsku postaju tj. VHF stanicu izdaje Hrvatska agencija za telekomunikacije i vrijedi stalno. Izdavanjem te dozvole vaša VHF radio postaja dobiva svoj službeni pozivni znak koji počinje internacionalnom oznakom Hrvatske u radio prometu - 9A. Ostale dokumente morate peridično produžavati.
Da bi dobili plovidbenu dozvolu, brodica mora biti upisana u očevidnik brodica, tj. registar koji se vodi pri kapetaniji na čijem području brodica pretežno boravi. U očevidnik brodica mora se upisati svaka brodica duža od 2,5 m ili brodica sa snagom porivnih strojeva većom od 5 kW. To je ono kad brodica dobije svoju «oznaku brodice» ili službenu registraciju tipa «ZD123» i koju nalazite napisanu negdje na boku broda. Slova označavaju kapetaniju upisa, a broj je običan redni broj. Da li prvo slova ili broj nije svejedno jer 123ZD označava brodicu za gospodarske namjene (i charter), a ZD123 brodicu za osobne namjene. Službene brodice (policija) imaju oznaku tipa «RH-123-ZD». Prefix RH označava službenu uporabu.
Naravno vi svoju barku i dalje zovete imenom koje ste joj dodijelili i tako se predstavljate prilikom komunikacije preko VHF-a, iako znate da i vaša barka i vaša stanica svaka za sebe imaju svoje službene oznake.
Samo još neke specifične napomene za kraj ovog uvodnog dijela. Skuter je isto brodica, a kako redovno imaju snagu poriva veću od 15kW, za vožnju skutera potrebna vam je kategorija B.
Brodicama koje se ne upisuju u očevidnike (kraće od 2.5 m), a koje imaju snagu porivnih strojeva manju ili jednaku 5kW, mora upravljati osoba osposobljena kao voditelj brodice kategorije A. Dodatno se tom brodicom ne smiju voziti više od 2 osobe, a kao i drugi plovni objekti koji se ne upisuju u očevidnik (npr. kajak, kanu, gondola, pedalina, daska za jedrenje i dr.) ne smiju se udaljavati od obale kopna ili otoka više od 500 metara.
U pravilniku još stoji da brodicom za osobne potrebe na vesla, mora upravljati osoba starija od 12 godina.
Nastavak slijedi....