HTZ-u veći udio od boravišne pristojbe?
Turističko vijeće Istarske županije oštro se usprotivilo prijedlogu Vlade da se dogodine gotovo udvostruči iznos dijela boravišne pristojbe koji se uplaćuje na poseban račun HTZ-a za bespovratne potpore razvojnim projektima turističkih zajednica u turistički nerazvijenim područjima. Prema predloženoj Vladinoj uredbi, koja je do sutra na javnoj raspravi i trebala bi stupiti na snagu prvim danom nove godine, umjesto dosadašnjih 2,5 posto, u taj bi se fond slijevalo 4,5 posto ukupnih prihoda od boravišne pristojbe. U Hrvatskoj je u 2015. godini od boravišne pristojbe prikupljeno 410 milijuna kuna, a Ministarstvo se nada predloženom izmjenom za turistička područja bez izlaza na more prikupiti oko 18 milijuna kuna, dvostruko više nego do sada.
- Taj dio ide u HTZ-ov fond za nerazvijena područja, ali nije to baš tako jednostavno. U taj fond danas, prema postojećim zakonima, istarske turističke zajednice već daju 2,83 milijuna kuna, a natrag, temeljem svih natječaja, dobijemo mizernih 11,6posto, i to cijela Istra. Ako bi došlo do predloženog povećanja, dali bismo gotovo 5,13 milijuna, odnosno Istra bi u sustavu turističkih zajednica izgubila novih 2,3 milijuna kuna. S obzirom da nema propisanih kriterija kako se ta sredstva prosljeđuju natrag, a temeljem iskustva od ove godine, sumnjam da će istarske turističke zajednice "bez pogleda na more" biti uspješne na tim natječajima. Nema kriterija, već određena povjerenstva i ljudi koji dijele te potpore kako ih dijele. Ako ovaj prijedlog prođe, definitivno je to kažnjavanje najboljih u hrvatskom turizmu i velik korak naprijed u centralizaciji Hrvatske, upravo suprotno najavama aktualne Vlade, komentira Valter Flego, istarski župan i predsjednik županijskog Turističkog vijeća koje je svoj službeni stav proslijedilo i mjerodavnima.
- Ministarstvo turizma, bez ikakvih najava nadležnih institucija, 23. studenog otvorilo je savjetovanje vezano za izmjenu Uredbe o boravišnoj pristojbi za 2017. godinu. Cijeli je sustav turističkihzajednica u Istri, najblaže rečeno, ostao u šoku, jer nismo službeno bili obaviješteni o takvoj inicijativi, a posebno što je došla nakon što su programi rada i financijski planovi turističkih zajednica za iduću godinu već usvojeni. Po tom novom modelu, iz udruženog oglašavanja TZ Istre raspolagao bi s manje od 900 tisuća kuna, a kontinent bi imao gotovo 4,45 milijuna kuna, iako Istra ima 30 posto udjela u turizmu, a kontinent dva posto, kaže Denis Ivošević, direktor županijskog TZ-a.
Županijska pročelnica za turizam Nada Prodan Mraković ovaj Vladin potez naziva strateški pogrešnim, s dalekosežnim negativnim posljedicama za turizam. Veli da je pitanje kako će se raspoređivati centralizirana sredstva. Prema dosadašnjem trendu, za unutrašnju Istru neće biti puno novca. Ove je godine iz ovog fonda desetak TZ-a s područja središnje Istre dobilo po sedam do 20 tisuća kuna, najviše Motovun - 35 tisuća kuna za dva projekta, uz potpore od po 50 tisuća kuna odobrene na posebnom natječaju dvojici privatnih iznajmljivača iz Istre.
TZ Središnja Istra, prostorno najveći TZ u Istri koji pokriva petinu teritorija županije i okuplja grad Pazin i osam općina, Lupoglav, Cerovlje, Karojbu, Gračišće, Pićan, Tinjan, Sveti Petar u Šumi i Sveti Lovreč, dobio je, recimo, samo 15 tisuća kuna potpore za jedan od pet kandidiranih projekata, koliko ih jedna turistička zajednica maksimalno može prijaviti godišnje.
- Ovo povećanje ne garantira da ćemo dobiti više novca nego što je to bilo do sada. Javljamo se redovno na natječaje HTZ-a, otkad postoji fond za turistički erazvijena područja, a ove godine odobreno nam je 15 tisuća kuna za postavljanje turističke signalizacije na području općine Sveti Lovreč. Osim toga, mali iznajmljivači s našeg područja, zajedno s onima s područja TZ-a Motovuna, sudjelovali su na dvodnevnoj edukaciji čiji je nositelj bio TZ općine Žminj. Njima je za taj projekt iz ovog fonda odobreno 10 tisuća kuna potpore, a razliku smo zajedno isfinancirali, kaže Sanja Kantaruti, direktorica TZ-a Središnja Istra. Kandidirate projekt određene vrijednosti, pojašnjava dalje, ali ne znate koliko će potpora iznositi, odnosno hoćete li ostatak procijenjene investicije moći financirati iz vlastitih ili drugih izvora. "Tako su neki iznajmljivači odustajali od potpore i to nakon dodjele sredstava jer nisu mogli osigurati ostatak potrebnog novca", zaključuje Kantaruti.
Izvor: www.glasistre.hr