Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

Hrvatska od kruzera ima više štete nego koristi?

Na temelju podataka da je 2009. godine oko 990 tisuća gostiju s kruzera posjetilo Hrvatsku, daleko najviše troškove izazvali su ispušni plinovi.

Hrvatska od kruzera pretrpi gotovo osmerostruko više štete nego što od njih zaradi, ali se one ne mjere, nigdje ne evidentiraju i ne naplaćuju. Taj šokantan podatak rezultat je višegodišnjeg istraživanja dr. Hrvoja Carića s Instituta za turizam u Zagrebu, koje zaključuje ocjenom da su kruzeri opasniji od klasičnog masovnog turizma.
Carić je nemilosrdno empirijski potvrdio teze dijela stručne javnosti o štetnosti toga oblika turizma te dokazao da se upravljanje u turizmu ne temelji na ocjenama utjecaja na okoliš, da ne postoji adekvatan sustav zaštite morskih okoliša i da se troškovi cruisinga prebacuju na lokalnu zajednicu.
Na temelju studija Instituta za turizam u Zagrebu koje pokazuju da bi prihod od cruisinga u Hrvatskoj za 2009. godinu mogao iznositi oko 50 milijuna eura, Carić je izračunao da izravni troškovi onečišćenja od cruisinga iznose oko 388 milijuna eura, što je gotovo osam puta više od prihoda. Carić napominje da se radi samo o izravnim troškovima, bez ekonomskog efekta multiplikatora kao što su zdravstvene teškoće, koje s ogledaju kroz smanjene radne sposobnosti građana itd.
Tijekom višegodišnjih istraživanja koje je proveo za svoj doktorski rad, uz pomoć metodologije i baze Instituta za turizam, i suradnju niza kolega koji su mu ponekad davali i neobjavljene radove, što nije uobičajena praksa, Carić je razvio model vrednovanja utjecaja onečišćenja, i na temelju postojećih tržišnih vrijednosti izračunao izravne troškove onečišćenja.
Na temelju podataka da je 2009. godine oko 990 tisuća gostiju s kruzera posjetilo Hrvatsku, odnosno 1,5 milijun gost-dana, daleko najviše troškove izazvali su ispušni plinovi - oko 380 milijuna eura. Troškovi drenažne kaljuže voda, koje se slijevaju iz strojarnice, iznosili su 3,6 milijuna, troškovi otpadnih voda 1,7 milijuna eura, troškovi zbrinjavanja opasnog otpada oko 800 tisuća eura te zbrinjavanja opada oko 400 tisuća eura. Posljednji iznos izračunat je prema domaćim cijenama, koje su dvostruko manje o onih u EU-u. Carićev rad naišao je na veliko zanimanje znanstvene javnosti, ali je potpuno ignoriran u turizmu, kako za vrijeme istraživanja tako i nakon obrane disertacije.
Autorica netom izišle knjige Hrvatsko društvo i turizam, dr. Saša Poljanec Borić, ocjenjuje Carićevu doktorsku studiju metodološki besprijekornom sa šokantnim rezultatima, krajnje relevantnim ne samo za hrvatsko društvo nego cijeli Mediteran.
To je takva vrsta socioekonomske novosti koja je obavezujuća za hrvatsku politiku, te bi morala biti raspravljena na forumima. Ona bi uz odgovarajuću diseminaciju morala izazvati promjene, smatra Saša Poljanec Borić s Instituta Ivo Pilar.