Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

Hrvatska brodogradnja želi uvoziti radnu snagu

Nedostatak kvalificirane radne snage jedan je od problema s kojima se danas suočavaju hrvatska brodogradilišta, istaknuto je na jučerašnjem okruglom stolu naziva "Perspektiva hrvatske brodogradnje", održanom na Pula Boat Fairu. Na taj su problem upozorili gotovo svi govornici, a Marinko Brgić, član uprave Uljanik Grupe, javno je ponudio sigurno zaposlenje svima koji su kvalificirani za brodograditeljske poslove, poput zavarivača, brusača i ostalih zanimanja. "Iz naših škola ne možemo dobiti kvalitetan kadar, a ništa bolje nije ni s fakultetima", kazao je Brgić.

Brojne nesigurnosti u poslovanju
Darko Pappo iz Brodosplita istaknuo je da su od resornog ministarstva zatražili uvoz radne snage, ali im ona nije odobrena. "Na našim burzama nema dovoljno radnika za brodograđevnu djelatnost", upozorio je. Predsjednica uprave Tehnomonta Gordana Deranja rekla je da "bez obzira na veliki broj nezaposlenih ljudi na Zavodu za zapošljavanje, kada otvorite natječaj, nitko vam se ne javi u toj struci ili branši, ili pak nema dovoljne kvalitete da biste ga mogli zaposliti". Smatra da je potrebno zakonski omogućiti uvoz strane radne snage za deficitarna zanimanja u brodogradnji.
Deranja je upozorila i na visoke kamate koje brodogradilišta plaćaju kod banaka, dok se inozemna konkurencija zadužuje po puno povoljnijim uvjetima. Istaknula je da još uvijek nije donesen zakon o obeštećenju za pomorsko dobro, a nesigurnost u poslovanju predstavljaju i koncesijski ugovori za koje država ne garantira da će biti produženi nakon isteka.
Velika brodogradilišta, poput Uljanika, 3. maja, Brodotrogira i Brodosplita, su unatoč svim problemima uspjela održati glavu iznad vode u kriznim godinama te se vraćaju na stare staze slave. Siniša Ostojić, direktor Jadranbroda, kazao je da u ovom trenutku velika brodogradilišta imaju ugovorenu gradnju 40 plovnih objekata.
- Ti su ugovori vrijedni 1,5 milijardi dolara, što je vrlo impozantna brojka za gospodarstvo Hrvatske. Prema sadašnjem stanju knjige narudžbi, zaposlenost je popunjena do kraja 2017., s tim da je i prvi kvartal 2018. djelomično popunjen, rekao je Ostojić.
Njegove je riječi potvrdio Brgić, kazavši da Uljanik Grupa u knjizi narudžbi ima 23 objekta te da su oba njihova brodogradilišta, Uljanik i 3. maj, "potpuno zaposlena". Objasnio je da je namjerno upotrijebio riječ objekti, jer to više nisu brodovi u onom klasičnom smislu koji su se nekad u serijama gradili u pulskom brodogradilištu. Istaknuo je da je cilj Uljanika bio ući na tržište sofisticiranih brodova čijom gradnjom mogu zaraditi više novca, koji će zatim uložiti u daljnji razvoj. No to je za njih veliki izazov, budući da je svaki novi brod potpuno različit od prethodnog.
U Brodosplitu je, pak, knjiga narudžbi trenutno teška 300 milijuna eura, pohvalio se Pappo. Između ostalog, grade najveći jedrenjak na svijetu te pet brodova za Hrvatsku ratnu mornaricu.
Srednja brodogradilišta, u koja spada i pulski Tehnomont, muče slični problemi kao velika, napomenuo je Miljenko Brnić. Oni su se orijentirali na gradnju aluminijskih i čeličnih brodova. Trenutačno grade, među ostalim, dva čelična broda za norveškog naručitelja, no pokazalo se da lakše dobivaju poslove za aluminijska plovila, budući da je malo brodogradilišta u svijetu osposobljeno za njihovu gradnju.

Najteže malim brodograditeljima
Najgora je situacija u maloj brodogradnji, zaključilo bi se prema izlaganju Borisa Vukušića, predsjednika Udruženja male brodogradnje pri HGK. Njih je, kako je kazao, dotukao posebni porez koji je bio uveden na luksuzne proizvode. Naveo je podatak da je 2008. bilo registrirano 147 tvrtki u maloj brodogradnji, a da ih je danas preživjelo tek 35 do 40 posto od kojih se mnoge bave servisiranjem. Pozvao je velika brodogradilišta na suradnju, kazavši da Hrvatska raspolaže velikim kapacitetom znanja. Ključnim je istaknuo potrebu privlačenja stranih investitora.
Predložio je da velika brodogradilišta naprave popis opreme koju kupuju u inozemstvu i ugrađuju na brodove, ne bi li možda pronašli u Hrvatskoj nekoga tko je zainteresiran za njezinu proizvodnju.

Izvor: www.glasistre.hr

ARHIVA