Rabac/Istra Rabac nekad

Danas poznato turističko ljetovalište Rabac sredinom 19. stoljeća je malo ribarsko selo sa svega desetak kućnih brojeva. Zbog lijepe uvale i pitoma kraja ubrzo ga posjećuju prvi izletnici. Jedan od prvih rabačkih turista je engleski putopisac i književnik Richard Francis Burton, koji u Rapcu boravi još 1876. godine. Nakon toga i obilaska drugih mjesta uz obalu Istre nastala je istoimena knjiga 'Istarska obala' u kojoj opisuje i ljepote i šarm slikovitog Rapca.
U to vrijeme Rabac počinje dobivati i prve ljetnikovce, a najpoznatije je zdanje riječke trgovačke obitelji Prohaska, rodom iz Češke. Po njoj se danas zove jedan od najljepših dijelova tog mjesta, dok je ljetnikovac uništen za 2. sv. rata.
Prvi rabački hotel 'Quarnero' otvoren je 11.lipnja 1889. godine, a nalazio se u kući obitelji Višković, nedaleko od današnjeg ateljea '0rlando'. U tom je hotelu bilo svega nekoliko soba, a u prizemlju se nalazila gostionica.
Redoviti gost prvog rabačkog hotela bio je austrijski časnik Kaiser, koji kasnije kupuje stanciju Dubrova nadomak Labina, mjestu danas poznatu po Mediteranskom kiparskom simpoziju i Parku skulptura. Kroničari će zabilježiti da je početkom ovog stoljeća - 1907. godine, Rabac ugostio i austrougarskog prijestolonasljednika princa Ferdinanda, kojemu se salutira na glavnoj rivi.

Rapčani su bili i vrsni ribari te dobri pomorci i vlasnici desetak jedrenjaka, koje su s vremenom potisnuli motorni brodovi ih su nestali u vrtlogu 2. svjetskog rata.
Prvi veći hotel podignut je tek za Italije, kada Rabac u svom središtu 1925. godine dobiva hotel 'Trieste' - današnje 'Primorje'. Kako je to bilo nedovoljno za sve veće zanimanje turista, uglavnom iz sjeverne Italije, tih se godina počinje intenzivnije razvijati i iznajmljivanje soba u privatnim kućama.
Desetak godina kasnije radi se i hotel 'Dopolavoro', u kojem je danas restoran 'Jadran'. Turizam se u Istri kao i u Rapcu brže počinje razvijati tek početkom šezdesetih godina ovog stoljeća, kada to malo mjesto zbog svojih prirodnih ljepota dobiva laskavi naziv 'Biser Kvarnera'. Od tada su podignuti svi ostali hoteli, turistička naselja, autokamp te većina obiteljskih kuća.
Medu njegovim turistima godinama je najviše Nijemaca i Austrijanaca, zatim Engleza i Talijana. U jednom danu Rabac je usred ljeta ugošćavao najviše do 11 tisuća turista, mahom stranaca, te nekoliko domaćih kupača iz obližnjeg Labina i njegove okolice.

Izvor: http://www.histrica.com/