Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

Hidroavioni do juga već u kolovozu

U kolovozu ove godine u Dubrovnik, Korčulu, Velu Luku i Uble mogli bi sletjeti prvi linijski hidroavioni na hrvatskoj obali Jadrana.
Do sada su zapreke bile u manjkavim ili nedostatnim zakonskim okvirima, no lani su i tu otvorene mogućnosti za ostvarenje projekta, a na jugu Hrvatske, gdje je prometna povezanost kronično bolna točka, stvar su shvatili više nego ozbiljno.

- Mi smo to uzeli u svoje ruke jer su strani investitori godinama lutali u pokušaju da projekte dovedu do realizacije. Lučkim upravama povjerili smo posao, a one su ovlastile tri strane kompanije zainteresirane za uvođenje hidroavionskih linija da izrade idejne projekte - izjavio je Frano Skokandić, zamjenik dubrovačko-neretvanskog župana koji kao stanovnik otoka Korčule zasigurno najbolje poznaje probleme i važnost ovih linija za otočane.
Informacije o napretku u realizaciji projekta javnosti još nisu prezentirane jer se sve tek "zahuktalo", kaže Skokandić, no činjenica je da su u "igri" tri strane tvrtke.
Jedna je njemačka tvrtka "European Costal Airlines", druga američka "Adriatic Sea Planes", a treća jedna arapska kompanija iz Abu Dabija i svi žele isto - linijski hidroavionski prijevoz od Dubrovnika preko Korčule do Ubli na Lastovu. Riječ je samo o prvom projektu no tu se ne zaustavlja interes stranih kompanija kojima su Lučke uprave Dubrovačko-neretvanske županije te Dubrovnika, Vele Luke i Korčule podastrle okvire u kojima mogu rješavati svoje projekte.

U Dubrovniku je, kako otkriva Frano Skokandić, lokacija za ponton utvrđena na dijelu akvatorija na Lapadskoj obali, na predjelu ispred ljetnikovca Sorkočević i Ville Elize, a hoće li tako i ostati, znat će se naknadno. Naime, kad investitori izrade idejna rješenja, prilikom ishođenja dozvola o budućim projektima očitovat će se stručne službe, uključujući i konzervatore.
- Utvrđeno je pravilo prema kojemu sva tri investitora, na temelju izrađenih idejnih rješenja, s čime su već započeli, mogu zatražiti lokacijsku dozvolu ali samo projekt koji bude prvi dobio lokacijsku dozvolu ide na javni natječaj - objašnjava zamjenik župana. Planovi triju tvrtki razlikuju se u detaljima, primjerice ugostiteljskim objektima i sadržajima koje bi željeli imati na pontonima. A oni bi trebali biti veliki oko 20 puta 25 do 30 metara - kaže Skokandić.

Preporod za Lastovo
Na otocima južnog Jadrana stanovnici već godinama pomno prate svaku novu vijest u vezi hidroaviona, posebno na Lastovu, najudaljenijem otoku Dubrovačko-neretvanske županije. Za njih bi takve veze doslovno značile preporod.
- Hidroavionske linije nama bi sigurno donijele najviše upravo zato jer smo najudaljeniji. Lastovo bi u tom slučaju moglo krenuti putem ekskluziviteta i pretvoriti se u raj za zahtjevne goste kao što je, uostalom, nekada i bio otok ljetnikovaca i ladanja gospara - kaže Petar Lešić, vlasnik triju velikih, lijepo uređenih apartmana u Uvali Pasadur na Lastovu.
- Prije nekoliko godina letio sam hidroavionom, kad je bio promotivni let, i znam da cijelu stvar posebno "gura" Angela Merkel. S pravom, jer ako njemačkom turistu od Münchena do Splita treba sat vremena, a od Splita do Lastova pet sati, o čemu onda možemo razgovarati - pita naš sugovornik.

Stari pontoni
Hidroavionske linije Lastovo je imalo još za vrijeme Italije.
- Tada su otoci i Zadar bili povezani s talijanskim gradovima, a na Lastovu još postoje vidljivi ostaci pontona koji su u to vrijeme služili za slijetanja i uzlijetanja hidroaviona - podsjeća Petar Lešić.

Izvor: www.slobodnadalmacija.hr

ARHIVA