Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

Gubi se tisuće radnih mjesta i milijuni kuna turističke zarade

Duž cijele obale Jadrana, od Istre do Konavala, stotine su hotelskih objekata i druge imovine koja nije u funkciji i godinama je prepuštena propadanju, a spasonosno rješenje ovih dana najavljuju iz Vlade uvođenjem poreza na neiskorištenu imovinu.
Novi namet najavio je ministar financija Slavko Linić, a zamjenik ministra turizma Oleg Valjalo također smatra da bi to mogao biti način da se vlasnici primoraju na ulaganja u hotele. Porez je mogući mehanizam koji je na raspolaganju državi, i to u slučajevima kad su sve preuzete obveze ispunjene, a još uvijek nema investicije u obnovu niti su objekti stavljeni u funkciju, izjavio je Valjalo.

Budući da je problem toliko eskalirao da su pojedine sredine potpuno zaustavljene u razvoju zbog brojnosti gospodarskih objekata u koje njihovi vlasnici ne žele ulagati, porezom na neiskorištenu imovinu oni bi bili dovedeni pred odluku: staviti ih u funkciju ili plaćati kazne u obliku poreza, što bi vjerojatno dovelo do toga da ih ipak prepuste nekome drugome tko ima bolju ideju što s njima i kako ih iskoristiti.

- Vjerujem da je Župa dubrovačka najdrastičniji primjer stagniranja cijelog područja zbog neiskorištenih objekata. Prije Domovinskog rata u Župi je ostvarivano 1,6 milijun noćenja godišnje, a u 2011. bilo ih je pet puta manje, samo 320.000.
Da su hoteli u funkciji, cijeli bi ovaj kraj doživio brz procvat - kaže Silvio Nardelli, načelnik općine Župa dubrovačka, te nabraja hotele koji ne rade već 20 godina: "Grand", "Goričina" 1 i 2, "Kupari", "Pelegrin", "Orlando", "Župa", dio "Hotela Mlini", dio "Hotela Plat"... Prije nekoliko godina razmišljalo se o uvođenju sličnog poreza, no kako je dubrovačka odluka o oporezivanju neiskorištene imovine u slučaju devastiranoga hotela "Belvedere" proglašena neustavnom, od toga se odustalo.

Inače, s 220 luksuznih soba, kongresnim centrom, restoranima, barovima, noćnim klubom, dva bazena i šoping-centrom, tek izgrađeni dubrovački hotel "Belvedere" prije 25 godina bio je prva zvijezda hotelijerstva u ondašnjoj državi. U njemu su odsjedale hollywoodske filmske zvijezde, poput Michaela Nadera iz popularne serije "Dinastija", a na terasama s pogledom na povijesnu jezgru Dubrovnika i otok Lokrum sunčala se i Lepa Brena, u to vrijeme najveća estradna zvijezda ondašnje države.
Kraj Domovinskog rata, u kojemu je bio na prvoj crti obrane Grada, hotel je dočekao potpuno uništen i takav je manje-više sve do danas. Nesretnom privatizacijom hotel je završio dijelom u vlasništvu Ine, dijelom strane tvrtke Cleostone, a budući da se vlasnici ne mogu dogovoriti što i kako dalje, hotel je i dalje izvan funkcije. Svi pokušaji s razine Grada Dubrovnika da se pokrene obnova do sada nisu dali nikakve rezultate.

Nardelli stoga svesrdno podržava planove Vlade jer, unatoč imovinskim i drugim problemima s kojima su se nakon kupnje hotela od Hrvatskog fonda za privatizaciju gotovo redovito suočavali vlasnici, nešto se, kaže, svejedno moglo učiniti. Nardelli tako tvrdi da se dio objekata s čistim papirima u sastavu tvrtki "Hoteli Srebreno" i "Hoteli Mlini" u Župi, koje je kupio istaknuti hrvatski hotelijer Anđelko Leko, do sada mogao i morao privesti svrsi.

Obuhvat poreza na neiskorištenu imovinu, prema najavama, ne bi se odnosio samo na hotele, nego bi, kako se procjenjuje, primorao i vlasnike nekoliko desetaka tisuća novih neprodanih stanova u Hrvatskoj, a uglavnom je riječ o bankama, da ih iskoriste - konačno prodaju i tako pokrenu zamrlo tržište.

Pitanje je i kako bi se mjere koje najavljuje Vlada odrazile na druge "spavače", domaće i strane investicijske i druge fondove, koji su višak svjetskog novca u velikim količinama prije pet i više godina ulagali u kupnju tisuća hektara zemljišta na našoj obali nadajući se prodaji kad cijena naraste ili, pak, pokretanju poslova kad se to bude isplatilo.

Takav je slučaj s golemim zemljišnim kompleksima na Elafitima i drugim otocima, na Pelješcu, ali i u nizu drugih područja za koja se dozna tek kad vlasnici zbog nekog razloga istupe u javnost. Poznati su slučajevi izraelskih ulagača i tvrtke "Razvoj Golf" i zemljišta na Srđu iznad Dubrovnika, zatim Vicenca Blagaića i projekta "Tri sestrice" u Dubrovačkom primorju ili Rusa Vladimira Jevtušeknova na Mljetu..

Hotel ‘Orlando‘
Šaka u oko, najkraći je opis izgleda hotela "Orlando", u sastavu "Hotela Srebreno" u Župi dubrovačkoj, kojima je otprije sedam godina vlasnik Anđelko Leko. Nedaleko od sjaja Straduna i luksuza dubrovačkih hotela, u neposrednoj blizini lijepe šljunčane plaže u Srebrenome, posjetitelje dočekuje pust hotel pun rupa od gelera, bez vrata i prozora. Vlasnik hotela izostanak ulaganja u obnovu pravda neriješenim imovinsko-pravnim pitanjima. Na mjestu "Orlanda", koji se planira rušiti, gradio bi se novi luksuzni hotel s 258 soba i apartmana, idejno rješenje postoji, no od te investicije još uvijek nema ništa.

Kompleks ‘Kupari'
Devastirani turistički kompleks "Kupari", koji se prostire na 81 hektaru površine uz more pokraj Dubrovnika, jedna je od najatraktivnijih turističkih zona za ulaganje na našoj obali. Unatoč tome, već dva desetljeća nekadašnji rezidencijalni kompleks u kojemu su se odmarali pripadnici ondašnje vojske i njihove obitelji, s više od milijun noćenja godišnje i 400 stalno zaposlenih, sustavno propada, prepušten nebrizi i zubu vremena.
Specifičnost je ovoga slučaja to što je kompleks, čije bi stavljanje u funkciju bilo od iznimne važnosti za kraj u kojemu se nalazi, u vlasništvu države koja se nije iskazala poduzetnošću da objekte privede svrsi. Ako se za nebrigu kažnjavaju privatni vlasnici, pitanje je kako će država porez na neiskorištenu imovinu razrezati - sama sebi.

Primoštenska odmorišta postala okupljališta narkomana
Na području Šibensko-kninske županije nekoliko je turističkih objekata u koje godinama nije uložena ni lipa. Hotel "Krka", tako, u najstrožem središtu Šibenika, na samoj rivi, već desetljećima zjapi prazan i propada iako je u privatnom vlasništvu.
Sva nastojanja da se obnovi impozantna zgrada koja je nezaobilazni detalj starih turističkih razglednica grada, te da se nekadašnjem prvokategorniku udahne novi život, pala su u vodu pred, do sada, nerazmrsivim imovinsko-pravnim odnosima. U "debelo" najjadnijem stanju su nekadašnje uzdanice primoštenske hotelske kuće, preciznije bivši hoteli "Marina Lučica" i "Raduča" .U prekrasnim uvalama, pod stogodišnjim borovima i "na oku" svakom turistu i putniku namjerniku, ti hoteli, odnosno "betonske makete" koje su ostale od njih, postali su okupljališta narkomana, u njima je devastirano, počupano i razbijeno sve što se uništiti dalo, a okoliš, osobito za ljetnih mjeseci, služi kao javni nužnik. Za obnovu "Marine Jučice" odavno nema formalno-pravnih zapreka na koje se, opravdavajući svoje neulaganje u turističke objekte, pozivala "Diamant marina", mađarski vlasnik. Danas su ta pozivanja potpuno irelevantna jer je svaka od nekretnina "Primoštena" d.d., kako tvrde mali dioničari te tvrtke, pod višestrukim hipotekama stranih banaka, agencija i drugih vjerovnika. Stavljena je ovrha na sve nekretnine "Primoštena" d.d.

U Biogradu pet derutnih bivših jugoslavenskih odmarališta
Jedna od najreprezentativnijih zgrada na zadarskoj rivi zasigurno je velebna zgrada bivšega hotela "Zagreb", nekada hotela "Bristol", koji je svoje zadnje goste primio prije Domovinskog rata. Rat je u njega uselio izbjeglice, a druga polovica zgrade do danas je ostala stambena. Cijela je zgrada, nažalost, u teškom, gotovo derutnom stanju, što izgleda baš ne zabrinjava vlasnika hotela Milana Miletića, ugostitelja podrijetlom iz Rtine, sa stalnom adresom u New Yorku. Prije nekoliko godina od zadarskih je arhitekata Ive Letilović i Igora Pedišića naručio projekt obnove hotela unutar postojećih gabarita (prizemlje, četiri kata i potkrovlje). Oni su mu predložili boutiqe hotel visoke kategorije s 32 dvokrevetne sobe, 16 apartmana i četiri dvoetažna apartmana s pogledom na Zadarski kanal, uz atraktivan aneks sa zapadne strane u visini prvoga kata u obliku "svemirskog jajeta", gdje su smjestili salon i restoran. Iako za zadarske prilike izgleda pomalo radikalno, idejni projekt rekonstrukcije i koncept hotela dobili su zeleno svjetlo konzervatora i gradske uprave, koja je u rješenju Letilović i Pedišića prepoznala sjajan zahvat za nužno oživljavanje zadarske rive. Posljednje informacije, međutim, govore da je Miletić odustao od ponuđenog rješenja te da je cijeli posao s hotelom odlučio prepustiti zadarskom arhitektu Željku Predovanu. Inače, zgradu negdašnjega hotela "Bristol" izgradio je zadarski plemić grof Alfonso Borelli prema projektu arhitekta Antonia Bacicha iz ožujka 1900. godine.
Na području Biograda čak je pet lokacija na kojima se nalaze derutne zgrade bivših odmarališta nekadašnjih velikih hrvatskih i jugoslavenskih poduzeća. Iako su neka odmarališta nakon rata mijenjala vlasnike, ni jedno do danas nije uređeno ili privedeno nekoj svrsi, osim bivšeg pančevačkog odmarališta na čijem je mjestu splitski poduzetnik Ilija Naletilić prije tri godine izgradio hotel IN. To su odmarališta Elektroslavonije iz Osijeka, Partizanskog puta, Tvornice parnih kotlova iz Zagreba, Fruške gore te takozvano Slovensko odmaralište. Zapuštena, ruševna, neiskorištena i zarasla u korov, ta odmarališta zauzimaju nekoliko hektara najatraktivnijega gradskog prostora na samo nekoliko koraka od mora. No, iako su sva smještena unutar zona predviđenih za gradnju turističkih objekata, zbog neriješenih vlasničkih odnosa sva stoje blokirana. Možda je najzanimljiviji među njima slučaj odmarališta Fruške gore, koje se nalazi na samoj plaži u centru Biograda. Vlasnik je salezijanski red, koji je derutnu zgradu odlučio pretvoriti u moderan hotel. Izradili su projekt, dobili potrebne dozvole i prije tri-četiri godine za projekt i zemljište oglasili prodaju. Tražili su oko 700 eura za kvadrat, ali kupca nisu našli, a ne mogu ga naći ni danas, kad za kvadrat traže "samo" 300 eura.

Izvor: www.slobodnadalmacija.hr

ARHIVA