Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

Grčka i Turska su se vratile na turističku scenu

Grčka i Turska, koje su posljednjih godina osjetile značajan pad u dolascima turista (Grčka zbog dužničke krize, izbjegličke rute i nemira, Turska zbog političke nestabilnosti i terorizma), lani su započele oporavak, da bi se ove godine u snažnoj mjeri vratile na scenu ostvarujući izvrsne turističke rezultate. Posljedice toga mogla bi osjetiti Hrvatska koja nije dobro iskoristila priliku dok joj je konkurencija bila na koljenima. Egipat je također nakon niza godina van tržišne utakmice ove godine ozbiljno krenuo u akviziciju turista.
Istovremeno dok su južni konkurenti proživljavali krizu, Hrvatska je bilježila snažne dvoznamenkaste stope rasta turističkog prometa, a akteri su zadovoljno trljali ruke.

Je li Hrvatska dobro iskoristila priliku dok joj je žestoka konkurencija poput Grčke i Turske, pa i Tunisa i Egipta bila oslabljena? Je li se moglo više i bolje? O tome smo razgovarali sa Sinišom Topalovićem, direktorom hrvatskog ureda konzultantske tvrtke Horwath HTL, koja je specijalizirana za savjetovanje u turizmu i hotelijerstvu.
"Turska, Grčka, Egipat i Tunis unazađeni su zbog terorizma i političke situacije i bili su izvan konkurencije. No unatoč činjenici da smo ničim izazvani ostvarivali snažne stope rasta, to vrijeme nije iskorišteno za unaprjeđenje konkurentnost i pozicije za budućnost. Nismo podigli infrastrukturu, nismo značajno unaprijedili sustav upravljanja destinacijama, nismo izgradili kongresne centre (a želimo kongresni turizam), nismo revitalizirali tradicionalne destinacije zdravstvenog turizma, posebice na kontinentu. Gledajući iz te perspektive, spavalo se na lovorikama. Hrvatska je propustila povoljnu priliku da razvije interno oružje za buduću konkurentsku bitku koja je neminovna", rekao je Topalović.

Uz sve to što Hrvatska nije napravila, a trebala je, Topalović kaže da ja na površinu izašla i pohlepa dionika.
"Imali smo rastuću potražnju s kojom je posljedično došlo i do rasta cijena. Zadnjih godina su nam cijene, posebice u hotelima u srpnju i kolovozu nekontrolirano narasle do besramnih iznosa. To je na prepad moglo funkcionirati, no 2018. se situacija promijenila. Brojna tržišta su se vratila na globalnu scenu, Turskoj je ovo prva godina potpunog oporavka, Grčka se lani vratila, a i Egipat se počeo lagano oporavljati, pa se nakon dugo vremena dogodilo da još ima slobodnih soba i u vrhuncu sezone ta da se cijene spuštaju u zadnji tren i to za više od 20 posto. Hrvatska je ovo vrijeme bila u carstvu snova, a činjenica je da se sad konkurencija vraća na scenu. Uz to, globalno tržište tolerira rast cijene jedino uz adekvatno visoku kvalitetu usluge", rekao je Topalović.

Ono što bi Hrvatska trebala napraviti je povećati zračnu dostupnost, pogotovo u pred i posezoni kako bi potaknula daljnji razvoj.
"Uvijek smo bili autodestinacija pa je i cijela ponuda bazirana upravo na tradicionalna tržišta i goste, pa je to jedan od značajnih razloga za ovako slabu zračnu dostupnost, posebice u pred i posezoni. Osim toga, čak i Zagreb nema zadovoljavajuću zračnu povezanost s regionalnim destinacijama, uz česte operativne propuste, posebice u segmentu usluge putnicima. Zagreb je na neslavnom zadnjem mjestu u usporedbi sa svim regionalnim prijestolnicama po broju low cost direktnih linija prema ostalim europskim gradovima. Potrebno je ukloniti netočnu stigmu da niskotarifni prijevoznici dovode loše goste. Dolaze onakvi gosti kakve destinacija svojom ponudom privlači. Nama je povoljnija i bolja zračna dostupnost nužna, pogotovo za jedan glavni grad države koja je članica EU-a. Povoljna zračna dostupnost je osnovni preduvjet za daljnju turistifikaciju i porast prometa kao i za razvoj short break proizvoda u gradskim destinacijama", kaže Topalović.

Međutim, s druge strane, ističe da Hrvatska ne može biti low cost destinacija, da nudi pakete od 400 eura poput Turske u ovom trenutku, kako to tvrde neki mediji. Nama to ne treba, no činjenica je da destinacije u Hrvatskoj zadnjih par godina nisu značajno podizale svoju konkurentnost ni značajno investirale u turističku infrastrukturu. Hrvatske plaže su se tako tek zadnjih godina modernizirale.
"Plaže su temeljni resurs proizvoda ljetnog odmora, a naše su mahom zadnji put opremane pred 30-ak godina. Hrvatska se pozicionira kao lifestyle destinacija više i visoke kvalitete, ali za to treba osigurati adekvatnu infrastrukturu. Prometnice i gradovi su zakrčeni zbog nedostatka parkirnih mjesta, u velik broj naselja hitne službe ne mogu ući. Mi smo destinacija visoke kvalitete i ne smijemo konkurirati niskim cijenama, mi moramo konkurirati kvalitetom i raznolikošću proizvoda i zato je činjenica da se nije radilo na tome najveći problem, jer su se opet vratile destinacije koje imaju snažna konkurentska oružja, uključujući i puno bolju strukturu smještajnih objekata.
Posljednje tri-četiri godine se spavalo na lovorikama, ali treba osvijestiti da je potrebno konačno početi rješavati goruće probleme da bi se počelo kapitalizirati na brojnim potencijalima", zaključio je Topalović.

Izvor: www.index.hr

ARHIVA