Gradiće na kvarnerskim otocima napusti stotinjak ljudi godišnje
Prilikom popisa stanovništva 2001., Cres, Krk, Lošinj i Rab imali su sveukupno 26.318 stanovnika, a deset godina kasnije 977 manje, pri čemu je pad broja stanovnika u skladu sa županijskom razinom
Gotovo stotinu ljudi godišnje napusti glavne gradove kvarnerskih otoka, ako je suditi prema podacima Državnog zavoda za statistiku. Prilikom popisa stanovništva 2001. godine, Cres, Krk, Lošinj i Rab imali su sveukupno 26.318 stanovnika, a deset godina kasnije, prema popisu iz 2011., njih 977 manje. Pad broja stanovnika u skladu je sa županijskom razinom. U Primorsko-goranskoj županiji 2001. je bilo 305.505 stanovnika, a prije tri godine 296.195 stanovnika.
Dok je Krk jedini zabilježio porast populacije u jednom desetljeću za značajnih 790 stanovnika, Lošinj, Rab i Cres su u minusu. Najviše ljudi napustilo je Rab, njih 1.415, pa je tako Lošinj postao najnapučeniji sa 8.116 stanovnika, iako je iz Lošinja u proteklom desetljeću otišlo 272, a iz Cresa 80 stanovnika. Po broju stanovnika drugo mjesto tako drži Rab s 8.065, treći je Krk s 6.281, a posljednji Cres s 2.879 stanovnika.
Novorođeni - nada
Trenutna je situacija takva da na spomenutim otocima živi više žena nego muškaraca, a samo je u Cresu u omjeru žena i muškaraca manje žena, no - svega za jednu. Najviše samaca je u Lošinju, 992 žene i 1.245 muškaraca, i Rabu, i to 1.039 muškaraca i 751 žena.
Stanovnici su prema prosjeku srednje dobi. Prosječna starost je nešto više od 40 godina, a sigurno je da su budućnost otoka novorođeni. Po tom pitanju situacija nije loša. Mladih stanovnika, starosti do četiri godine sveukupno ima 1.166, odnosno to je svaki 20. u Rabu, 22. u Krku, 23. u Lošinju i svaki 24. u Cresu. U glavnim otočnim gradovima je jednak omjer i onih najdugovječnijih, koji su premašili 95. godinu života. Krk i Lošinj imaju po tri plus 95-godišnjakinje, tri žene. Na Rabu i Cresu broj također ide u korist žena. U Rabu su tri žene, u Cresu njih pet preko spomenute dobne granice, te dvojica muškaraca u Rabu i jedan u Cresu.
Što se tiče nezaposlenosti, najveći broj ljudi bez posla je na Lošinju, njih 461, slijedi Rab s 455 nezaposlenih pa Krk s 231 i Cres na kojem živi 128 ljudi bez zaposlenja.
Fakultetlija 10-15 posto
Krk ima 15 posto visokoobrazovanih, Lošinj 14 posto, Cres 13, a Rab deset posto populacije.
Prema narodnosti, najveći je postotak Hrvata, 91 posto u Krku, 86 posto u Lošinju, 95 posto u Rabu i 87 posto u Cresu. U Krku su potom u najvećem broju Srbi, Bošnjaci i Albanci, u Lošinju Srbi, Albanci i Talijani, u Cresu Talijani, Srbi i Bošnjaci, a u Rabu Albanci, Slovenci i Bošnjaci.
Hrvatski jezik je, očekivano, materinji jezik većine stanovnika. U Krku je po jedan izvorni govornik crnogorskog jezika, ruskog i turskog. U Lošinju je najmanje onih rusinskog i ruskog govornog područja, u Rabu po jedan slovačkog i ukrajinskog, a Cresu crnogorskog, mađarskog i poljskog jezika.
Izvor: www.novilist.hr