Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

Grad za avione u luci, Kapetanija protiv

Njemačka tvrtka „European coastal airlines" na velika zvona najavljuje kako će već od idućeg proljeća hidrozrakoplovima povezati Split sa srednjodalmatinskim otocima. No, hoće li baš to tako biti? Splitski gradonačelnik Ivo Baldasar načelno je za hidrozrakoplove u zapadnom dijelu Gradske luke. Kako kaže, o tome je razgovarao s Domagojem Maroevićem, ravnateljem Županijske lučke uprave.
Kako nam kaže Baldasar, njemački investitor mora zadovoljiti više uvjeta prije nego što prvi hidrozrakoplov uopće sleti.
-U dogovoru s ravnateljem Maroevićem, usuglasili smo se da se upravljanje zapadnom obalom prepusti gradu, odnos gradskoj tvrtki „Splitska obala". Naš je stav da se na Matejušci mogu privremeno postaviti pontoni za prihvat hidrozrakoplova, ali na pontonima ne smije biti ugostiteljskih sadržaja kako to traže investitori. U slučaju da pronađemo financije za završetak zapadne obale na potezu od hotela „Amabasador" do Matejuške, onda neće biti pontona, nego će se hidroavioni vezivati uz čvrstu obalu - kazao je gradonačelnik Baldasar.
- Zbog aspekta sigurnosti prometa u luci važna su mišljenja Gradske lučke uprave, kao i Lučke kapetanije - dodao je gradonačelnik. Milan Blaževski, ravnatelj Lučke uprave Split, kaže kako je luka u Resniku idealna za prihvat hidrozrakoplova.
- Mi nismo nadležni za zapadni dio Gradske luke. Ono što Lučka uprava može napraviti jest raspisati natječaj i dodijeliti koncesiju za hidroavionski promet u Resniku gdje je ionako prostornim planovima predviđena zona za hidroavione. Bilo bi šteta ne iskoristiti taj bazen koji ima veliku prednost i zbog blizine putničke zračne luke „Split" - kaže Blaževski. Lučki kapetan Boris Matošić kategorički je protiv toga da se u splitskoj Gradskoj luci privezuju hidroavioni.
- Ja nisam protiv hidroavionskog prometa, no ima mjesta na Žnjanu, Spinutu, tu je cijeli Kaštelanski zaljev, Divulje i Resnik. Gradska luka je luka intenzivnog pomorskog prometa koja podliježe mnogim hrvatskim i međunarodnim konvencijama i propisima o sigurnosti prometa - izjavio je nedavno kapetan Matošić za za naš list.
Njemački investitori najavili su kako su osigurali novac za realizaciju projekta, što uključuje i kupnju 7-8 hidrozrakoplova. Za početak bi kupili rabljene hidroavione "De Havilland DHC-6 Twin Otter" s 19 sjedala, a potom i nove zrakoplove istog proizvođača. Avion DHC-6 30 slovi kao odličan višenamjenski avion.
Koristi se u svim krajevima svijeta, od tropskih otočja do hladnih krajeva poput sjevera Kanade. Za uzlijetanje i slijetanje potrebna mu je površina dužine 400, a širine 30 metara. Za sada jedini hidrodrom u Splitsko-dalmatinskoj županiji, dakle područje gdje hidroavioni mogu sigurno slijetati i uzlijetati, jest onaj ispred vojne zrakoplovne baze u Divuljama.
Riječ je o kvadrantu na površini mora dužine 900 i širine 200 metara koji se proteže od sjeverne obale otoka Čiova prema obali zračne baze u Divuljama. Taj hidrodrom koriste samo vojni zrakoplovi, konkretno kanaderi Cl-415 i air tractori AT-802F Hrvatskog ratnog zrakoplovstva za akcije gašenja požara.

Idealne Divulje
Uzletno-sletna zona ispred Divulja, kako pojašnjavaju stručnjaci, idealna je za operacije hidroaviona jer, između ostalog, nije izložena jakim udarima bure i juga. S druge strane, u zrakoplovnim krugovima poznato je da pitanje vjetra, slanosti i valovitosti ograničava mogućnosti korištenja hidroaviona na Jadranu.

Izvor: www.slobodnadalmacija.hr

ARHIVA