Glasovit otok Vangu žele uključiti u turistički obilazak
Prema izrađenom prijedlogu NP Brijuni i tvrtke Državne nekretnine, područje bi se posjećivalo jednom tjedno za vrijeme sezone te u razdoblju kada u objektima ne borave štićene osobe. Predviđene su grupe do 25 osoba uz pratnju vodiča. No, kako se radi o strogo čuvanim objektima takvu odluku treba amenovati i sigurnosne službe
Otok Vanga, vremenska kapsula na Brijunskom otočju i najizoliranije Titovo utočište od svakodnevnih obveza predsjednika Jugoslavije, mogla bi uskoro postati odredište turista. No, otočić u obliku osmice, na kojem je 1956. dogovarana deklaracija pokreta Nesvrstanih između Tita, Nehrua i Nasera, ali i neki drugi rezidencijalni objekti poput Bijele vile i Vile Brijunke, vrata će javnosti otvoriti samo ako to odobri Vlada. A kako se radi o strogo čuvanim objektima takvu odluku trebaju amenovati i sigurnosne službe.
Prijedlog o turističkom otvaranju rezidencijalnih objekata s Brijuna su Vladi uputili još prije sezone.
Samo za odabrane
- Javna ustanova Nacionalni park Brijuni i tvrtka Državne nekretnine, u namjeri da se unaprijedi posjetiteljska funkcija te omogući doživljaj izuzetnih kulturnih i povijesnih vrijednosti tog dijela zaštićenog područja NP-a Brijuni, pristupili su formiranju prijedloga programa za turističke obilaske rezidencijalnih objekata kao što je otok Vanga, Bijela vila i Vila Brijunka. Činjenica je da su to štićeni objekti i da s našim prijedlogom treba uskladiti Uredbu o određivanju štićenih osoba, objekata i prostora, rekao nam je ravnatelj NP Brijuni Marno Milotić.
Prema izrađenom prijedlogu područje bi se posjećivalo jednom tjedno za vrijeme sezone te u razdoblju kada u objektima ne borave štićene osobe. Predviđene su grupe do 25 osoba uz pratnju vodiča. Izlet bi, saznajemo, bio namijenjen svim osobama koje su zainteresirane za posjet, a osnovna je svrha promicanje kulturnih, povijesnih i prirodnih vrijednosti rezidencijalnog dijela Nacionalnog parka. Detalje samog programa prezentirat će nakon usuglašavanja.
- Prijedlog je poslan u proceduru Vladi RH, a osnovni preduvjet prihvaćanja programa je usklađenje i izmjena navedene Uredbe. O tome odlučuju druga mjerodavna tijela, a ne mi. Mi možemo samo davati prijedloge, rekao nam je Milotić.
Uredbom o određivanju štićenih osoba, objekata i prostora te provođenju njihove zaštite i osiguranja određeno je da pod štićene objekte i prostore II. kategorije na Brijunskom otočju, uz spomenute, spadaju i vile Jadranka i Kaštel te otok Galija.
- I prije je postojao program obilaska Vange i posjeta gostiju rezidencijalnim vilama, a mi smo ga sada samo malo unaprijedili i napravili strukturu što će vodič prezentirali gostima. Bilo bi lijepo da naši gosti mogu posjetiti Bijelu vilu, da vide predsjedničke rezidencije te da im se nešto kaže o njihovom značaju i kulturnoj i povijesnoj vrijednosti, poručuje Milotić.
Uređuju Bijelu vilu
Više o proceduri pokušali smo doznati iz tvrtke Državne nekretnine koja upravlja rezidencijalnim objektima, no za sada odgovora iz Zagreba nema. Ista je to tvrtka koja je ovog ljeta obznanila da planira pojedine rezidencijalne objekte na Brionima pripremiti za komercijalnu svrhu, a još prije ljeta raspisala natječaj, točnije javni poziv za izradu projekta sustava klimatizacije i grijanja za Bijelu vilu. I to je očito sastavni dio priprema rezidencija za najam.
Kao što su i prije bili mogući obilasci Bijele vile i Vile Brijunke, tako je bio moguć i njihov najam. No, o svakom je takvom zahtjevu morala odlučivati Država i radilo se uglavnom, da tako kažemo, o VIP gostima. Sada bi obilazak bio lišen komplicirane procedure, jednako kao što je jednostavno obići brijunski Safari park, muzej i druge atraktivne sadržaje Nacionalnog parka.
Gosti dubljeg džepa
Kao što smo već pisali, dnevni je najam Bijele vile te vile Brijunka prema državnom cjeniku i po posebnom režimu iznosio 10.000 kuna, što i nije tako puno ako se zna da dnevni najam vila Dubravka, Lovorka i Primorka, koje nisu u sustavu rezidencija, već njima upravlja Nacionalni park, iznosi u špici sezone od 8.250 do 15.000 kuna.
Dakle, za uvažene je goste i one dubokog džepa sve bilo dostupno, izuzev Vange, koja je od Titove smrti 1980. zamrznuta u vremenu. Rezidencija na sjevernom dijelu otoka, koji se u novije vrijeme naziva Krasnicom, uređena je 1950-ih godina, ali je poznato da je Broz ovdje, među voćnjacima, nasadima vinove loze i glasovitom podrumu primao samo najodabranije goste. Prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman nekoliko je puta dolazio na Vangu, ali nije rado odsjedao u tom Titovom raju. Nisu joj skloni bili ni kasniji hrvatski predsjednici.
Izvor: www.glasistre.hr