Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

Gigant u Bakarskom zaljevu

S broda dužine 290 metara u sljedećih osam dana treba iskrcati 163.000 tona željezne rudače koja će se željeznicom izvlačiti iz Bakra i prevoziti u Mađarsku za što je potrebno sto vagona svaki dan.
Golemi Cape Veni, brod dužine 290 metara sa 163.000 tona željezne rudače vezan je jučer na Terminalu za rasuti teret Luke Rijeka u Bakru, čime je započeo posao prekrcaja za mađarski Dunaferr koji će Luci Rijeka donijeti prihod od oko 650.000 eura. Cape Veni je najveći brod koji je pristao u Bakarskom zaljevu u posljednjih 20 godina. Doista je riječ o impresivnom plovilu, što se moglo vidjeti jučer između 11 i 13 sati kada je brod uz pomoć četiri remorkera, nakon manevra u zaljevu, pristao uz terminal. Iako je vrijeme bilo vjetrovito i kišno, brojni Bakrani uživali su u pogledu na grdosiju koja je zauzela »pola zaljeva«.
- S praputnjarske gradine gledao sam puno brodova kako ulaze u Bakarski zaljev, ne samo po ovakvom vremenu nego i po orkanskim burama i udarima. Ovdje smo svi oduševljeni što je ponovo došao veliki brod, ali pojam nam ne bi trebao biti brod, nego činjenica da je Luka dobila iskrcaj velikih količina rudače. U svijetu se ovakvi brodovi prekrcavaju na moru u manje brodove, ali bakarska luka ima veliki gaz tako da ovakav brod komotno može pristati uz terminal. E sad, koliko je željeznica spremna s obzirom na zastarjele lokomotive, to je drugo pitanje..., rekao je Praputnjarac Zlatko Anić, kojeg smo zatekli u kafiću Port neposredno uz terminal.
Osim onih koji su brod i pristajanje gledali iz pukog zanimanja, bilo je tamo i onih koji su sve to skupa pratili kao osobe izravno uključene u projekt. Igor Lešnjaković, generalni direktor Transagenta, špeditera u ovom poslu, na koncu je rekao da je sve prošlo u skladu s očekivanjima. Teži dio posla tek predstoji budući da se brod u Bakru namjerava zadržati osam dana, tijekom kojih treba iskrcati teret koji će se potom željeznicom izvlačiti iz Bakra i prevoziti prema Mađarskoj. Upravo u tom dijelu prijevoza najveća je neizvjesnost budući da je potrebno 100 vagona svaki dan i četiri pouzdane lokomotive, što bi HŽ-u moglo predstavljati problem.
- Na ovom poslu radili smo mjesec i pol dana, tijekom kojih smo održali brojne pregovore s Lukom Rijeka, Lučkom upravom, HŽ-om, Dunaferrom... HŽ Cargo generalno nema dovoljno vagona, ali za ovaj posao će ih biti dovoljno. Do sada nismo imali problema sa željeznicom i vjerujem da ih neće biti ni sada, kaže Lešnjaković, napomenuvši da je u pregovorima za dolazak još jednog broda slične veličine, koji bi također mogao donijeti 160.000 tona tereta. Taj prijevoz također bi se radio za Dunaferr, pri čemu bi od ključne važnosti za njegovo sklapanje mogla biti efikasnost Luke Rijeka i HŽ-a u ovom poslu.
Lešnjaković vjeruje da će sve biti obavljeno prema planu. A da tako i bude, svi poslovni subjekti uključeni u posao imaju i dodatni motiv. Naime, u buduće bi u Bakar, prema tvrdnjama generalnog direktora Transagenta, mogli dolaziti i veći brodovi od Cape Venija.
- Bilo bi daleko bolje kada bi gaz bio još veći, što se može napraviti dredgingom (čišćenje morskog dna, op. a.), i to relativno lako. Mnogo je naime brodova još većih dimenzija od Cape Venija koji bi došli, ali ne mogu. To su brodovi od 310 ili 320 metara, koji bi mogli pristati u Bakru kada bi gaz cijelom dužinom uz terminal bio isti. Trenutačno je službeni gaz 17,5 metara iako je na pojedinim mjestima dubina i 20 metara, zbog čega bi ga na nekim lokacijama trebalo povećati za dva-tri metra. Razgovarali smo s Lukom i Lučkom upravom o tome i oni su pokazali veliki interes da se to učini. Mislim da bi bilo dobro za sve, rekao je Lešnjaković.
Da se »dredging« isplati pokazala je činjenica da je Lučka uprava prošle godine očistila dno, čime je gaz u Bakru povećan sa 16,5 metara na 17,5, što je na koncu i omogućilo dolazak Cape Venija.