Brgulje/otok Molat
Brguljsko stanovništvo, njih oko 60tak stalno nastanjenih ćine umirovljenici. U ljetnim mjesecima se broj stanovnika višestruko poveća domaćim i stranim turistima. Dio se stanovnika bavi poljoprivredom za svoje potrebe, kao i ribarstvom i povrtlarstvom. Brguljci su bili poznati ribari,pčelari i stočari. I vinogradarstvo je bilo dosta razvijeno. Maslinarstvo je samo djelomice bilo razvijeno.
Otok Molat,pa tako i Brgulje, već 1639.god. na kratko zakupljuju zadarske plemićke obitelji de Soppe i Borgo. Konačno 1640.god. Molat skupa sa otokom Istom i polovicom južnog Tarca u Kornatima, te sa 110 malih rlibara koje je isplaćivala obitelj Detrešić, otkupljuje bogata zadarska veleposjednička obitalj Lantana i zadržava otok Molat sve do kraja XIX.st. Lantane su podrijetlom iz Bergama u Italiji,a u Zadar su došli u XVI.st. U drugoj polovici XIX.st. Lantane su svoja prava na otok Molat prodali obitelji Abelić.
Stanovništvo Brgulja