Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

Eko turizam razvojna prilika za Hrvatsku

Prvi hrvatski kongres ekološkog i održivog turizma jutros je započeo u zagrebačkom hotelu Westin, pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske dr. sc. Ive Josipovića, koji se sudionicima obratio video porukom. Kongres je službeno otvorio ministar turizma Darko Lorencin, čestitavši organizatorima na izabranoj temi, jer, kako je rekao, očuvani okoliš i održivi razvoj jamac su budućnosti hrvatskog turizma, pri čemu valja dodati da je oko tri posto odmorišnih putovanja u svijetu motivirano upravo eko turizmom s trendom snažnog rasta.„Potencijali eko turizma u Hrvatskoj su veliki, posebice zbog raspoloživosti, atraktivnosti i očuvanosti prirodnih resursa. Ljepota krajolika i njegova očuvanost elementi su ponude u kojima je Hrvatska u prednosti u odnosu na konkurente. Strategija razvoja turizma jasno definira potrebu zauzimanja okolišno odgovorne pozicije koja podrazumijeva proaktivan odnos prema očuvanju prostora, bioraznolikosti i prirodnih i društvenih resursa. Razvoj turizma u Hrvatskoj i dalje će se temeljiti na unapređenju zaštite okoliša, očuvanju kvalitete prirodnih resursa te odgovornom i održivom upravljanju razvojem sadržaja turističke ponude", rekao je Lorencin, dodavši kako je siguran da će ovaj kongres uvelike doprinijeti ostvarenju tih ciljeva.
Jedna od ideja koja se s tim u vezi već počela ostvarivati je certificiranje 20-ak zelenih hotela koji promoviraju održivost korištenjem obnovljivih izvora energije, ekoloških sredstava za čišćenje, ekološki proizvedene hrane i drugog. Cilj je da se osim hotela takvim inicijativama i poslovanju pridruže i drugi smještajni objekti, kao i da se oznaka 'zeleno' provuče praktički kroz sve hrvatske turističke proizvode jer je to i jedna od najtraženijih i rastućih kategorija u svjetskom turizmu, a Hrvatska za to ima ogromne mogućnosti, naglasio je Lorencin. Poruka s ovog skupa jest da eko turizam uz prirodu, okoliš i baštinu uvažava i stanovništvo lokalne zajednice, njihove potrebe i želje te može donijeti nove razvojne prilike gotovo cijeloj Hrvatskoj, a posebno područjima suočenih s demografskim, ekonomskim i drugim problemima, poput hrvatskih otoka, brdskih područja, seoskih sredina i sličnih.
Republika Hrvatska ima uvjete za razvoj eko turizma, no, ključno je pitanje kako ga razviti u Hrvatskoj i osigurati dugoročnu zaštitu područja gdje se ovaj oblik turizma razvija, istaknula je Dora Smolčić Jurdana, dekanica Fakluteta za menadžemnt u turizmu i ugostiteljstvu Opatija. "Razvoj turizma na načelima održivog razvoja mora uvažiti različite interese i stavove različitih dionika, skupina, organizacija i institucija koje na izravan ili neizravan način utječu na razvoj turizma te zato oni moraju unaprijediti obrazovanje u području menadžmenta zaštite okoliša gdje je potreban interdisciplinarni pristup i snažna suradnja svih područja znanosti i stručnjaka. Sustav menadžmenta zaštite okoliša traži organizacijsku strukturu, odgovornost, primjenjivost, procedure i upravljanje resursima na način da se primjenjuju standardi zaštite okoliša, stoga je uloga menadžmenta ekoturističke destinacije okupiti sve dionike na razini destinacije i pokrenuti konstruktivan proces trajne suradnje", zaključila je Smolčić Jurdana. To znači i predvidjeti te otkloniti i brojne negativne učinke turizma na prostor, okoliš i lokalnu zajednicu, što se događa kada se turizam nepravilno razvija i njime se ne upravlja, kao i investirati te promovirati specifičnosti te ponude na tržištu i među turistima kojih, primjerice, oko 20 posto od ukupnog broja u Hrvatskoj upoznavanje prirodnih ljepota navode kao glavni motiv dolaska, dodala je.
S tim se složio i Vjeran Piršić iz udruge Eko Kvarner ocjenjujući kako sve što radi Hrvatska turistička zajednice (HTZ), Ministarstvo turizma i druge institucija zapravo ne vodi ka održivom turizmu nego jačanju masovnog turizma koji Hrvatskoj, kao i hoteli s pet zvjezdica, apsolutno ne trebaju te treba spriječiti njihov razvoj. Još pogubnijim drži 'mantru' koja se sve češće čuje 'resort plus golf jednako vrhunski turizam' jer će to tek narušiti prirodnu ravnotežu pojedinih područja i neće donijeti ono što je po njemu ključno za održivost turizma, a to je njegova integracija u lokalne sredine i stanovništvo. Pritom smatra da je obiteljski smještaj, koji čini 50 posto ukupnog smještaja, zapravo jedina prava lokalno-turistički integrirana i konkurentna ponuda hrvatskog turizma mada ju se često naziva pogrdnim imenima i mnogima smeta.
Smatramo da je potrebno ponovno promišljanje naših turističkih resursa, uočavanje i pokušaj ispravljanja već napravljenih pogrešaka, mapiranje i artikuliranje sačuvanih i novonastalih vrijednosti te posljedično redefiniranje turističkih destinacija, navode u prilogu raspravi Vjeran Piršić iz udruge Eko Kvarner i Katarina Kozina, iz udruge Slow Food Slavonica, spomenuvši primjere otoka Krka i Mljeta. "Prvi se permanentno i uspješno demografski obnavlja, a drugi je u izuzetno opasnoj depopulaciji. Prvi je na sjeveru Jadrana, a drugi na krajnjem jugu. Na prvom je došlo do snažnog razvoja ekološki vrlo upitne industrije (naftovod i petrokemija), a na drugom industrija uopće ne postoji. Prvi je prometno sjajno povezan i blizak mnogim emitivnim tržištima, a drugi je prometno izoliran (s naglaskom na radikalizaciju tog problema u skoroj budućnosti). Naš tim je, u zadnjih nekoliko godina, intenzivno radio na programima održivog razvoja za obje destinacije te smo stoga napravili komparativnu analizu uloženih napora, planiranih i realiziranih projekata te dosadašnjih iskustava, na temelju čega smatramo da smo dokazali da je EKO univerzalni motiv za dolazak i konzumiranje turističke destinacije na Jadranu, u svim svojim varijacijama", navode Piršić i Kozina.
Koristeći iskustva i znanja s brojnih do sada održanih znanstvenih i stručnih skupova, a posebno tri međunarodna kongresa o ruralnom turizmu održana na Hvaru, u Malom Lošinju i Osijeku te europske međuparlamentarne konferencije „Izazovi održivog turizma: Promocija kulturne baštine i zaštita okoliša" održane u Malom Lošinju, vanjska članica Odbora za turizam Hrvatskog sabora mr. sc. Dijana Katica, govorila je o konceptu razvoja ruralnog turizma i njegovih posebnih oblika kao što je eko turizam te o važnosti turističke atrakcijske osnove i ekološke proizvodnje, ali i općenito razvoju ruralnih područja koja u Hrvatskoj zauzimaju oko 92 posto područja.
Riječ je o vrlo važnoj interakciji ekološke poljoprivredne proizvodnje, proizvodnje tradicionalnih proizvoda, prezentiranju tradicije, zaštićenih područja, prirodne i kulturne baštine, tradicijske gastronomije i turističkih usluga, jednom riječju korištenju već postojećih resursa kojima se daje nova, turistička namjena, ističe Katica. Razvoj ruralnog turizma bazira se na održivom razvoju, što se ogleda u revitalizaciji, održavanju ravnoteže i poboljšanju kvalitete življenja s jedne strane te očuvanja prirodnih izvora i ekosustava o kojima ovise buduće generacije, s druge strane. Ekološku proizvodnju treba popularizirati zajedno s eko turizmom jer je on način izravnog izvoza eko prehrambenih proizvoda, bez fizičkog prelaska robe preko granice, smatra ona.

Izvor: www.mint.hr

ARHIVA