Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

Državi pare, otočanima rizici

Već i sad plaža u Ližnjanu »zamiriši« na naftu zbog ispuštanja balastnih voda u Kvarneru. Jedan jedini incident bio bi ravan ekonomskom i društvenom genocidu cijele lokalne zajednice. A što bi ona dobila od naftne eksploatacije ispred svojih obala? Ništa osim rizika, kaže donačelnik Medulina Damir Demarin.
Naš je list kontaktirao desetak čelnika gradova i općina uz jadransku pučinu, od Rovinja do Mljeta, za koje se čini logičnim da bi im vladin plan istraživanja i eksploatacije plina i nafte iz hrvatskoga mora morao biti važan i zanimljiv. Odgovorili su nam gotovo svi, no jasno je da njihovi stavovi nisu koordinirani ni po teritorijalnome kriteriju - jer dijele okrenutost otvorenome moru - ali niti po stranačkoj pripadnosti, jer se pokazalo da pripadnici iste stranke o istome poslu katkad misle suprotno, kao što je slučaj sa SDP-ovim načelnicima Komiže na Visu i Vele Luke na Korčuli. Jadranska Hrvatska, dakle, nema jedinstven stav o poslu koji bi joj i dugoročno mogao odrediti budućnost.
U Nacionalnome parku Mljet »trenutno nisu zabrinuti«, ali ne zato što opasnosti ne bi bilo, nego zato što drže da nafte u Jadranu nema. »U slučaju najgoreg scenarija - da netko stvarno nađe naftu i da je odluči eksploatirati - opasnost za mljetski nacionalni park ovisila bi o tome gdje bi platforma bila stacionirana s obzirom na morske struje oko Mljeta, te s koje se dubine nafta crpi, jer je manji rizik što je dubina crpljenja plića«, objasnio nam je Osvin Pečar, viši stručni savjetnik za biologiju i ekologiju u Nacionalnom parku Mljet. »Ako bi platforma u tom malo vjerojatnom scenariju bila u južnom Jadranu, naravno da bi i rizik za naš otok i turizam bio velik i za nas neprihvatljiv. »Ali, rezignirano zaključuje Pečar, »jasno vam je da nas u tom slučaju nitko ništa ne bi ni pitao.«
Gradonačelnik Rovinja Giovanni Sponza svjestan je da »zbog energetske sigurnosti Hrvatske treba koristiti raspoložive izvore«, ali je i zabrinut zbog mogućeg zagađenja, koje prijeti turizmu, »gospodarsku granu koja zapošljava najveći broj radnika na našem području i po kojoj je Rovinj poznat u svijetu.«
»Bilo bi nedopustivo rezati jednu od rijetkih grana na kojoj čvrsto i sigurno sjedimo. Hrvatska je prepoznatljiva i poželjna turistička destinacija upravo zbog sačuvanog okoliša i netaknute prirode, i toga moramo biti svjesni. Kao što moramo biti svjesni potencijalnih onečišćenja koje eksploatacija nafte može imati na turistički imidž Hrvatske«, kaže Sponza, pa naglašava kako »svi zajedno moramo tražiti od Vlade da se pri stvaranju novih naftnih ili plinskih bušotina na Jadranu koriste najviši sigurnosni standardi na svijetu te da se renta koristi, u prvome redu, na sustavnu i avangardnu obranu od onečišćenja.«
Gradonačelnik Pule Boris Miletić također nema jednoznačan stav. »Najavu vlade o istraživanju i eksploataciji nafte i plina u Jadranu trebalo bi pomno razmotriti i svakako provesti stratešku studiju utjecaja na okoliš, poštujući naravno visoke EU norme o zaštiti okoliša. Također, držim da bi se za ovako bitan projekt trebao čuti i glas jedinica lokalne i regionalne samouprave koje su najbliže tim područjima«, kazao nam je Miletić. Podsjeća kako je turizam »jedna od najznačajnijih industrija u Hrvatskoj koja iz godine u godinu bilježi sve bolje rezultate i postaje relevantni generator prihoda i općenito gospodarskog rasta cijele zemlje«. Stoga, »ključno je razvijati održivi turizam«. »Naša obala, more i netaknuta priroda elementi su koji nas na svjetskoj turističkoj karti visoko pozicioniraju, i po čemu smo nadaleko poznati i to valja sačuvati.«
Jadranu prijeti »ogromna opasnost«, upozorava »Plavi svijet«, znanstveni Institut za istraživanje i zaštitu mora iz Velog Lošinja, u komentarima za javnu raspravu o strateškoj studiji utjecaja na okoliš eksploatacije jadranske nafte. Javna rasprava - bez gotovo ikakvog javnog odjeka - trajala je od 29. kolovoza do 29. rujna.
Nekoliko je ključnih problema, upozorava »Plavi svijet«: podvodna buka fatalna za morske životinje, zagađenje okoliša koje dugoročno ugrožava ekološku ravnotežu Jadrana, te netransparentnost i zanemarivanje stručnjaka u postupku. Buka, upozoravaju znanstvenici Plavog svijeta, može uzrokovati »fizičke ozljede i smrt životinja«, te »uznemiravanje koje dovodi do promjena u ponašanju, napuštanju staništa i onemogućavanju komunikacije i snalaženja«. Pokušavajući dočarati podvodnu buku u slučaju neograničenog istraživanja i eksploatacije na predviđenim lokacijama, Plavi svijet kaže kako je riječ o buci usporedivoj s neprestanom 24-satnom bukom na cijelome kopnenom području Hrvatske. Problem je i u »tehničkoj vodi«, koja nastaje u procesu istraživanja i crpljenja. »Neki od tih spojeva izazivaju akutno trovanje dok se drugi gomilaju u organizmu te izazivaju pojavu raznih kroničnih bolesti. Zagađena tehnička voda koja se ispušta u okoliš ima direktan negativni utjecaj na sve organizme u svojoj blizini", upozorava "»Plavi svijet«. Osim tehničke vode, koja čini 80 posto zagađenja s naftnih i plinskih platformi, u zrak se ispušta »značajna količina« štetnih plinova. Nositelju projekta, Ministarstvu gospodarstva, »Plavi svijet« zamjera netransparentnost, pa ga poziva da objavi »imena i reference članova radne skupine koja priprema i provodi postupak te ocjenjuje stratešku studiju procjene utjecaja na okoliš«. Također, podsjećaju da znanstvenike iz Plavoga svijeta, znanstvene institucija s međunarodnim referencama u zaštiti morskih kralješnjaka, nitko nije ništa pitao o utjecaju crpljenja nafte na ekološki sustav Jadranskog mora.
Usprkos tome, Miletić drži kako »turizam i naftna industrija mogu koegzistirati«, pa podsjeća kako pored Pule rade dvije plinske platforme, »čime se snažno doprinosi opskrbi prirodnim plinom i općenito energetskoj sigurnosti Hrvatske.«
Različito od Miletića misli Damir Demarin, zamjenik načelnika Puli susjedne općine Medulin, koji »ne može ni zamisliti scenarij u kojem bi došlo do većeg ispuštanja nafte na moru ispred naših obala«. Jer, »već i sada, iako povremeno i iznimno rijetko, plaže u općin Ližnjan, čija je obala geografski orijentirana prema Kvarneru, znaju povremeno »zamirisati« na sirovu naftu, a kamenje na plaži izgubiti bjelinu. Do sada je to bilo ponajviše zbog ispuštanja nečistih balastnih voda na Kvarneru«. Demarin upozorava da rizik postoji već sada, jer bi i izlijevanje nafte iz kakvoga velikog tankera uništilo medulinski turizam.
»Jedan jedini takav incident bio bi ravan ekonomskom i društvenom genocidu cijele zajednice na čijem bi se području dogodio. S druge strane, što će lokalna zajednica, stanovnici Medulina i okolice, dobiti od naftne eksploatacije ispred svojih obala? Mislim da neće dobiti apsolutno ništa. Svi potencijalni prihodi vezani su izravno uz državu, a svi rizici vise o vratu obalnih zajednica«, podsjeća Demarin. Priznajući kako nacionalni interes jest iskoristiti jadransku naftu, on podsjeća kako se »incidenti događaju i velikim svjetskim kompanijama, a kamoli neće nama koji s tim imamo malo ili nimalo iskustva«.
Crpljenju nafte protivi se i gradonačelnik Malog Lošinja Gari Capelli, koji kritizira »nedostatak javne rasprave«, pa dodaje da »ovakvi veliki zahvati mogu imati velik negativan utjecaj na budućnost«. »Takvo je ponašanje izrazito neodgovorno te netransparentno oko teme koja će utjecati na okoliš, a time i na živote velikog broja građana, posebno nas otočana«. Upozoravajući na opasnost za turizam i ribarstvo, Capelli kaže kako nas je »povijest naučila da se čak i među kompanijama koje se prezentiraju najboljima, najprofesionalnijima i najsigurnijima, katastrofalne greške i dalje često događaju, uzrokujući neprocjenjivu štetu za okoliš«.
»Turizam na jadranskim plažama s pogledom na čelične grdosije na plavoj pučini ili bacanje ribarskih mreža uokolo masnih bušotina nekako i ne idu zajedno, zar ne?«, pita Capelli, apelirajući na vladu da se »konzultira s onima koji će bilo kakvom štetom od eksploatacije biti najviše pogođeni - ribari i turistički djelatnici, dakle građani čija djelatnost ovisi o zdravlju jadranskog okoliša.«
I dok se za Capellija, potencijalnog HDZ-ova kandidata za ministra turizma, i moglo očekivati da će biti protiv strateškog projekta suparničke vlade, zanimljivo je da se projektu protivi i perspektivna SDP-ovka, načelnica Komiže Tonka Ivčević. »Svakako mi nije svejedno i ne mislim da opasnosti nema. Voljela bih da se u konačnici odustane od istraživanja na ovom području«, kazala nam je Ivčević. Objašnjava: »Kako veliki dio otoka Visa i okolnog akvatorija pripada području Natura 2000, to će se ovom području posvetiti dodatne studije koje smo mi, lokalna samouprava, prisiljeni izraditi za svaki projekt koji provodimo. Također, nama i geografski pripada područje Jabučne kotline, koje je najveće mrijestilište ribe na Jadranu. Nadam se da će se tom području posvetiti posebna pažnja i da lokalno stanovništvo i okoliš neće biti ugroženi.«

Za razliku od načelnice Komiže, njezin veloluški stranački kolega iz SDP-a Tonko Gugić bit će oduševljen bude li u Jadranu pronađena nafta. »Kamo sreće da se u Jadranu nađu velike količine nafte i plina i još pri tome da općina od toga ima financijske koristi«, kaže. »Kad bi pri tome platforme bile u vlasništvu hrvatske državne firme, mome zadovoljstvu ne bi bilo kraja, da se malo našalim«, dodaje. Gugić svoj stav objašnjava »praktičkim nestankom« gospodarstva Vele Luke »u procesu pretvorbe i privatizacije«. »Izvorni prihodi općine su skromni, pa bi dio koncesijske naknade ili nekog drugog prihoda od tog posla dobro došao općinskom proračunu«, konstatira. Brigu za čistoću Jadrana Gugić otpisuje ovim argumentom: »Zamislite ovakav scenarij. Ne nađe se nikakva nafta u Jadranu ali se zato nasuče kod Brijuna ili negdje drugdje u Jadranu kakav veliki tanker i iz njega se izlije nafta u more. Scenarij već negdje viđen, zar ne?«.
Svoje nam je mišljenje kratko dostavio i gradonačelnik Dubrovnika Andro Vlahušić, koji se u stanovitoj mjeri suprotstavlja svom stranačkom kolegi, ministru gospodarstva Ivanu Vrdoljaku, koji vodi cijeli projekt. »Ovisi gdje bi platforme mogle biti«, kaže Vlahušić. »Budu li daleko, neće biti problem, ali ako budu blizu, tada to jest problem«, sažeto kaže dubrovački gradonačelnik. Načelnik općine Mljet Đivo Market upozorava da »opasnost uvijek postoji, naročito na otocima kojima je isključivi prihod turizam, ta jako osjetljiva gospodarska grana«.
»No opasno je i za ribarstvo. Ako bi se bilo što radilo, cijeli posao mora biti visoko osiguran i zaštićen najvišom razinom ekološke zaštite«, kaže Market. Dosad, dodaje, njega, načelnika jednog od najljepših pučinskih otoka Mediterana, nitko nije pitao za mišljenje o eksploataciji nafte oko mljetskih obala. »Nadam se da nas neće zaobići. Zasad, da vam iskren budem, o tome ne znam ništa. Dali ste mi razmišljati«.