Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

Divljake s gliserom zatvor će opametiti

Od 1. siječnja iduće godine u Kazneni zakon uvodimo odredbu obijesne vožnje na moru. Svatko kome se dokaže to djelo ići će u zatvor ili dobiti uvjetnu osudu. Pod obijesnom vožnjom neće se podrazumijevati samo glisiranje u nedozvoljenom području, nego i vožnja pod utjecajem alkohola, prebrza vožnja i sve drugo što se može svrstati pod obijesnost - poručio je Orsat Miljenić, ministar pravosuđa, najavljujući pooštravanje kazni za "morske divljake". No, što to u praksi znači, teško je reći.
- Nemam apsolutno ništa protiv takve odredbe jer smatram da su svi koji tako divlje voze glisere, jet-ski ili šta drugo "bolesni ljudi". Njima globa od tisuću kuna za prekršaj ne znači ništa, takve triba odma zatvoriti. Po mom iskustvu najviše skuterima i gliserima divljaju stranci, a oni u pravilu, kad ih zaustavimo, bez pogovora plate kaznu i nastave dalje. Zašto to rade? Pa uglavnom su to mlađe osobe, a kome će se onda on pokazati ako vozi daleko od obale, u kanalu, di ga nitko ne vidi, niti cura niti rodbina? - kazao nam je Boris Matošić, splitski lučki kapetan.
- Ne znam što je ministar mislio pod tim, ne bih ulazio u špekulacije dok se nova odredba ne usvoji. Što se tiče policije, nas sankcije ne zanimaju, to je stvar pravosuđa. Nas zanima samo je li nešto što se dogodi zakonito ili nije - komentirao nam je Antonio Vulas, načelnik Postaje pomorske policije Policijske uprave splitsko-dalmatinske.
Napominje da je sigurnost plovidbe na moru prva i temeljna zadaća Lučke kapetanije, a da je to policiji samo jedna, iako bitna, u nizu zadaća koje obavljaju na moru.
- Mi smo do sada ove godine imali zabilježeno 50-ak slučajeva nedozvoljenog glisiranja unutar zone od 300 metara od obale, što sve spada pod prekršaje iz domene Pomorskog zakonika i za to se izdaje obvezni prekršajni nalog. Srećom, ove godine nismo imali slučajeve da je takvo nedozvoljeno ponašanje dovelo do veće tragedije odnosno da ozljeđivanja drugih osoba ili veće materijalne štete - ističe prvi čovjek splitske Pomorske policije.
Naravno, ako se uslijed nedozvoljenoga glisiranja skuterom ili gliserom unutar "zaštićene zone" od 300 metara dogodi nesreća u kojoj ima ozlijeđenih, poginulih ili je pričinjena veća materijalna šteta, to onda spada pod kazneno djelo.
Što se tiče nove odredbe Kaznenog zakona, prema onome što je do sada objavljeno u javnosti, bitno je napomenuti da, iako i sad postoji mogućnost da se kazne ljudi koji na opasan način voze glisere, a to je da ih se procesuira za opće opasnu radnju.
No, u odredbi koja će biti u novom KZ-u, bitno je to da za samo kazneno djelo neće biti potrebne posljedice (bilo u vidu ozljede, smrti ili materijalne štete), već će sama vožnja na opasan način biti kažnjiva čak i ako nitko ne strada. Za to je predviđena kazna od šest mjeseci do pet godina zatvora.
Ova će se odredba odnositi na sva morska plovila, pa tako i na vodene skutere čiji su vozači, zbog "divljanja" u dosta situacija znali izazivati paniku na plažama. Važno je, također, napomenuti kako će odluku o tome što je kazneno djelo, a što je prekršaj donositi sam policajac na terenu.
Ovakva odredba odnedavno je uvedena u KZ, samo što se tiče cestovnog prometa. Prema njoj će se kaznom zatvora do tri godine kazniti svaki "sudionik u cestovnom prometu koji iz obijesti teško krši propise o sigurnosti prometa vozeći u stanju nesposobnosti za vožnju izazvanu trošenjem alkohola uz koncentraciju od najmanje 1,50 g/kg alkohola u krvi, ili droge ili psihoaktivnih lijekova, ili vozeći u zabranjenom smjeru, ili pretječući na nepreglednom mjestu kolonu vozila, ili vozeći brzinom koja prelazi 50 km/h iznad dopuštene u naseljenom mjestu ili području s naznačenim ograničenjem brzine, izazove opasnost za život ili tijelo ljudi".

Najpoznatiji slučajevi:
1. U kolovozu 2012. godine u primoštenskom akvatoriju Tomislav Horvatinčić sudjelovao je u nesreći u kojoj je poginulo dvoje Talijana. Svojim se gliserom zabio u njihovu jedrilicu. Sudi mu se u Šibeniku zbog izazivanja teške pomorske nesreće sa smrtnom posljedicom.
2. Ivici Šurjaku sudilo se pod optužbom da je u srpnju 1999. godine oko 16.30 sati upravljao gliserom bez dozvole i pod utjecajem alkohola pri čemu nije vodio računa o stanju mora i blizini kupača zbog čega je naletio na ronioca Miroslava Didaka i nanio mu teške ozljede glave, od kojih je sljedeći dan i preminuo. Nakon osam i pol godina suđenja oslobođen je krivnje jer je dokazano kako je stradali muškarac bio na zabranjenom području, točnije između 400 i 500 metara od obale.
3. Hrvoje Krstulović, osnivač i direktor Blitz filma i videodistribucije, u kolovozu 2001. izazvao je nesreću kod Palmižane u kojoj je smrtno stradao 15-godišnji Austrijanac. Krstulović je tada unajmljenim gliserom, pri brzini od 28 čvorova, doslovno prepolovio jedrilicu na kojoj se nalazila austrijska obitelj. Pravomoćno je dobio kaznu od osam mjeseci zatvora s rokom kušnje od tri godine.

Izvor: www.slobodnadamacija.hr

ARHIVA