Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

Desant na Biševo

Državna linija 612, Komiža - Biševo. Ili po bišovjorski - pruga Bišovo.
- Ove četiri milje najteži je konal na Jadranu, a bome moglo bi se reć i na Mediteranu. More je ritko kad mirno - priča nan kapiton Mladen Mardešić (48), koji dvadeset lita i zima navigaje na biševskoj prugi, jedinoj vezi pučinskoga škojića s vanjskin sviton.
Četiri godine vozi "Sveti Salvestar" i ozbiljan je brod, istina malo spor i vergulast, dok je staru, drvenu "Prugu Biševo" more kacavalo, pa bi sve po njoj plivalo dok bi se dočepali Mezuporta. Uvik je tribalo gledat iza krme da nije šta otpalo.
Vaja nas dobro i ovoga jutra, po buri. Junački smo krenuli kad smo vidili da je vitra i da se diglo malo mora, podjebavali smo i hrabrili pripadnute turiste, ali kako brod gre sporo, tako ga uvik buba i nas dva smo malo problidili na po puta, oblila nas je i koja kapja ladnoga znoja, signal izmišanoga štumika...
Ali na mostu se držimo stameno, maritimo.
- Dogodi se bonaca, nije da ne navrati koji put - smije se kapiton:
- Ali pruga ritko kad ne vozi. Koji put pobignemo prije vrimena kad počne kuvat more, ljudima je krivo, ali nije ovde šala. Vidiš oni bunker na kraju, sve to bude pod moren. Ali stvarno malo puti da nismo uspili doć. Zimi četiri puta sedmično, sad liti svaki dan - kaže Mardešić.
Ostavija nas je u Mezuportu i primistija "Salvestra" u Porat, drugu valu na Biševu. Mi smo na punktu di se čeka za obilazit Modru špilju, najveću prirodnu znamenitost škoja na rubu Jadrana. Na Biševu je i nije između dvanajst i četrnajst mišćani, dok kroz Mezuporat promaršira pedesetak ijad turisti! Kad se digneš malo naviše, oko devet uri ti se pari da stiže opsada: od Komiže i od Hvara stotine ih jidri, glisira i burdižaje put malešnoga porta.
Na čelu flote su admiralske megajahte, iza njih brzi gumiji, pa oni drveni i gvozdeni ploveći autobusi, a leđa čuvaju jedrilice... Svi će prispit i partit do pet uri popodne dokle je radno vrime špilje.
A smišan je oti desant; furešti koji dolazidu većin brodima najprin se iskrcaju na rivu, pa čekaju u filu za karte, a onda će pasarama Nautičkoga centra u špilju. Ali na ukrcaju-iskrcaju imaš šta vidit: onako smućene od mora i marete, nevište, momci u bile maje vadidu ih vanka i slažu u kajiće, oni se hitaju, gazaju, pasare se pod njima gingolaju, žene ulazidu u take, muškima ispadaju šlape, učas je veliki šušur u Mezuportu. A svih su koluri, očiju i zastava, od Indije do Japana i Kanade.
Koncesiju na Modru špilju drži Nautički centar iz Komiže, komunalno poduzeće (šta se ne bi reklo po imenu), a bavi se baš svime, od brige za grobište i istezalište, do kina i biševske pruge, plus još milijun drugih stvari. Ima stalno 27 zaposlenih, pedeset ljudi u sezoni, a na Biševu ih je četrnajst. Zadnje tri godine Nautički centar vodi ekonomistica Brigita Fiamengo i koliko smo imali čut Komižane, prava je žena zmaj.
Vidimo i sami, isto ka oni turisti za špilju, tako i mi čekamo u filu dok Brigita odgovara na stotine pitanja.
- Skužajte što ste čekali, ne znam odakle bih vam krenula pojasniti sve djelatnosti Nautičkog centra Komiža: toliko je toga da nas zovu komiški holding - smije se direturica Brigita.
- Idemo redom: od poslova upravljanja Lukom Komiža, zaštićenim spomenikom prirode Modrom špiljom, istezalištem Mali Bodak, održavanje gradskoga groblja, kina, parkinga, upravljanje uređenim sidrištima u Komiži i novim sidrištem u Mezoportu na Biševu, održavanje javnog linijskog cestovnog prometa, javnog linijskog pomorskog prometa, upravljanje gradskim deponijem, jasno je koliko truda ulažemo da sve funkcionira na najbolji način.
- Koliko je zaposlenih?
- U sezoni pedeset zaposlenih, a od toga četrnaest zaposlenih na Biševu, a to je ovoga trenutka koliko i ukupno prijavljenih stanovnika na cijelom Biševu.

- Dovodite infrastrukturu?
- U ovoj sezoni opremili smo novi montažni turističko-informativni centar sa suvenirnicom u Mezoportu i novo sidrište s deset sidrenih vezova od ukupno planiranih dvadeset po modelu ‘upucanih sidara', znači bez betonskih kolpomorta, kako bi se maksimalno štitila morska flora i fauna, jer je biševski krajolik zaštićen. Tako ćemo preusmjeriti brojne nautičare, koji su do sada sidrili neposredno uz Modru špilju, na novo sidrište gdje mogu biti vezani besplatno do jednog sata, uživati u Modroj špilji i biti sigurni za vez. Kad bi ih većina i ostala prenoćiti na Biševu, to bi bilo ostvarenje naših želja...

- Di ovo svi trču uzbrdo?
- Sad ću vam pokazati, idemo do suvremenoga sanitarnoga čvora koji smo vizualno maksimalno uklopili u okoliš, a koliko je to bilo teško izvesti, nisam sigurna da mogu opisati - kaže Brigita.
E, nemojte sad reć ‘a ča je to važno - kondut', jer javni, moderni kondut na komadiću kopna usrid mora je potriba i veliki korak za malo Biševo. Kad biste vidili koliki je red prid njim i kako dobro izgleda, bilo bi van jasno - velika je potriba!

- Na Biševu nema vodovodne mreže ni sustava odvodnje, ali sredstvima Grada Komiže, Ministarstva kulture i Nautičkog centra ugrađujemo podzemni biološki pročišćivač otpadnih voda, a instalirat ćemo i sanitarni čvor za invalidne osobe. E to je tek veliki iskorak za Biševo. Područje Biševa je zaštićeno po EU ekološkim standardima Natura 2000 pa smo kao koncesionari dužni biti prvi primjer kako očuvati okoliš i zaštititi ovu rajsku prirodu - govori Brigita Fiamengo.

Ali ima još. Za iduću sezonu posjetiteljima Modre špilje uredit će se novi ugostiteljski objekt sa štekatom u Mezuportu. Projekt po projekt, i eto nas do novih 2,6 milijuna kuna koje će Nautički ove godine dodatno investirati na području Komiže, a otkriva nam Brigita i plan da se od sljedeće godine minimalno pet posto od sredstava prikupljenih prodajom ulaznica u Modru špilju uloži za potribe stanovnika Biševa i to prema njihovim prijedlozima.
U osmi misec Nautički sprema veliku feštu povodom 130. godišnjice prvoga organiziranoga posjeta Modroj špilji, bit će koncert i ekskluzivni noćni posjet špilji! U Komiži se uređuje prvo digitalno kino, stiže novo komunalno vozilo na električni pogon za prikupljanje rasutog tereta, uređeno je novo istezalište brodova Mali Bodak, planiraju postaviti mobilno reciklažno... Ima posla za tri firme!
- Pretprošle godine Modru špilju je posjetilo 56 tisuća, prošle 49 tisuća gostiju, do srpnja ove godine zabilježeno je povećanje od 80 posto u odnosu na prošlu sezonu, to je do sada 17 tisuća posjetitelja, a tek je počelo - ističe Brigita, ponosna na elitnu postrojbu Nautičkoga centra koja se brine za organizaciju posjeta Modroj špilji.
- Još ni išla ona velika maška, ali sve drugo obožavaju - uletila je mlada i lipa Katarina iz suvenirnice, a za pulton je i Ana Karuza (31) iz Komiže, koja je inače diplomirana restauratorica i konzervatorica.
- U Splitu bi svi zapošljavali, a ne bi plaćali, zato ovo lito ne radin u struci - kaže Ana, koje se kao desetogodišnjakinja s roditeljima iz Švicarske vratila u Komižu.
- Baš san ja inzistirala da dođemo u Komižu i nije mi krivo, dapače, bila sam presretna - priča dok turisti opsjedaju pult, šta zbog karata za špilju, šta zbog izvornih viških i biševskih suvenira; ribica od palme Ivana Bogdanovića Gologa, galetini iz slastičarne ‘Cukar' od Zambarlinovih, keramike Ivane Podvorac... Najveće i najskuplje su baš njezine keramičke maške i ribe, ma sigurno će se ko uvatit od ovih gostiju s milijunaških jahti. Iće i maška navigavat...
Nautički centar ima i jedine zaposlene Biševjore - Mladena i Milenu Jončić i njihova dva sina Zdravka i Živka.
- Sve šta vidiš sprida u Mezoportu su kuće Jončići. Radija san u splitskome škveru 31 godinu, a onda smo u misec dana svi dobili otkaze i vratili se. Ovo je sad prvi put u povisti da su Biševjori zaposleni na svome škoju - hvali se Mladen (54).
Ali na Biševu rade i predstavnici ostalih dalmatinskih škoji, recimo Bračanin Nikica Mihojević (43), vozi do Modre špilje i totalno se udomaćija.
- A šta fali, nevoja ne pita. Danas se radi di ima posla, a nije Vis na kraj svita - pojasnija je.

Ukrcajemo se u pasaru s najiskusnijin barkarjolon, Francijen Mardešićen (58), koji od dvadeset godin vodi furešte u Modru špilju, najprin svojon pasaron iz Komiže, a sad je veteran Nautičkoga. Pasara nas prima dvanajst, a osin nas dva, ostali su kosih očiju, mladi istočnjaci. Sve je njima lipo, smiju se i držu aparate na gotovs. Malo su i zamantani, pa in na niskome ulazu turamo glave doli da koji ne izgubi ludu; kacajen jedan par koji nije odma shvatija zašto in pritišćen glave u škaf.

- Život san van spasija - a oni se smiju.
Franci počinje program, gasi motor, a po špilji iz čije dubine sunčeva rebatajica svitli sve nijanse plave, tura brod takjama. Gumiji s jahti su na vesla, pa se za razliku od uvježbanih barkarjola Nautičkoga unutra zna stvorit čep, jer ovih malešnih ima svugdi.
- Dubina je tri do dvadeset metri, dužina dvadeset i četiri, najveća visina petnajst, kraški fenomen - objašnjava Franci, a na stinama u mraku razabiremo dvi figure u kafenin uniformama. Držu se za glatke stine, samo in oči svitlu, paridu pipištreli!

- A koji ste vi?
- Rendžeri iz Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Splitsko-dalmatinske županije - odazvali su se iz plavoga refleksa:
- Povremeno dolazimo u kontrolu.

Aha, a kako van je ime i odakle ste?
- Ivica Jurić Kaćunić i Mislav Lažeta, oba porijeklom Imoćani!

- Ajde! A jeste li se ka Imoćani ikad nadali da ćete čučat u špilji usrid sride Jadrana?
- Nikad, ali posal je posal - ozbiljni su špiljski rendžeri.
Kako smo se zaćakulali, napravili smo gužvu i šušur u špilji, potrošili uobičajenih pet minuti i dobro se nasmijali.

Meštar Jere: Ne razumidu oni koje je ovo blago...
Iz Poja se u Mezoporat svako jutro i popodne skala meštre Jere Zambarlin (75), pa fureštima nudi svoj čuveni bišovski plovac, rakiju, prošek, voće. Cili radni vik je bija učitelj u Komižu.
- Teško mi je zadnje dvi godine otkad mi je umrla žena Majda, pa san sam.
- Oće li uzest šta?
- Slabo. Ne razumidu oni koje je ovo blago prirode.
- A da prodajete na žmule?
- Nima ništa od tega.
- Kako prizimite?
- Ni na Biševu vele zime. Kad je bura, a moja je kuća u zavitrini, petnajst je, šesnajst stupnjeva, možeš u kratke rukave. Ali grubo je po jugu, ne možeš vrata otvori

Izvor: www.slobodnadalmacija.hr

ARHIVA