Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

Dalmatinski turizam stvara devet posto nacionalnog BDP-a

U rekordnoj turističkoj sezoni 2012. godine, koja nas je dovela na vrh liste najuspješnijih u turizmu Mediterana, Dalmacija je dala svoj ogroman doprinos, čineći gotovo polovicu ukupnog turističkog prometa i zarade zemlje! Prevedeno, ako je Hrvatska u tri tromjesečja prošle godine, prema podacima Hrvatske narodne banke, zaradila 6,27 milijardi eura, što je 3,9 posto više nego u istom razdoblju 2011. godine, Dalmacija je, slijedom kapaciteta i turističkog prometa, u tom rezultatu uprihodila oko tri milijarde eura.
Nadalje, kako je udio prihoda od turizma u ukupnom BDP-u u tom razdoblju iznosio 18,9 posto, što je jedan posto više nego godinu prije, čini se da je u ravnoteži državnih financija Dalmacija neizostavna, jer stvara devet posto bruto domaćeg proizvoda zemlje, što je stavlja u red najvažnijih makroregija u gospodarstvu.

Evo i zašto. Dalmacija je u jednom desetljeću, kao makroregija sastavljena od četiri županije koju se u službenim turističkim statistikama i Strategiji razvoja turizma RH zove "Južni Jadran", napravila najveći iskorak u fizičkom obujmu turističkih dolazaka i noćenja, ali i u zaradi od tog posla.
Prema podacima iz Glavnog plana turizma RH izrađenog prošle godine, četiri dalmatinske županije imaju tek nešto manje od polovice ukupnih turističkih kapaciteta u zemlji (48 posto), odnosno oko 400 tisuća postelja u svim vrstama smještaja.
Time je Dalmacija u samo deset proteklih godina povećala svoje smještajne kapacitete za nevjerojatnih 30 posto, što ni jedna druga regija u zemlji nije. Istina, svako drugo noćenje na tom području ostvaruje se u privatnom smještaju, ali i to je razlog što gospodarski i industrijski opustošena regija, s desecima tisuća nezaposlenih, zapravo uopće još gospodarski drži glavu iznad vode.
- Zbog činjenice da se tek dio prihoda po osnovi turizma realizira i zadržava na lokalnoj razini, dio na regionalnoj, a dio transferira na nacionalnu razinu, razumljivo je da se precizne brojke ostvarenih prihoda po osnovi turizma ne mogu pouzdano znati. Prema definiciji Svjetske turističke organizacije, turistička potrošnja obuhvaća ne samo potrošnju turista, nego i sve oblike potrošnje koji se u destinaciji ostvare radi turista, odnosno njihovih potreba, dakle i investicijska i javna potrošnja - kaže profesorica dr. sc. Lidija Petrić, pročelnica Katedre za ekonomiku nacionalnog gospodarstva i voditeljica studija Turizam pri splitskom Ekonomskom fakultetu.
HNB posljednjih 14 godina, ističe dr. Petrić, prihode u turizmu izračunava kombinacijom anketiranja putnika na graničnim prijelazima i podataka MUP-a i Državnog zavoda za statistiku o broju domaćih i stranih putnika te tako dolazi do procjene prihoda. Nemoguće je znati koliko novca na kraju turističke sezone ostane pojedinoj regiji, primjerice Dalmaciji.
- Kad je riječ o potrošnji turista u Hrvatskoj, odnosno po županijama, za potrebe stručnih rasprava u javnosti najčešće se koriste podaci Instituta za turizam iz Zagreba, a posljednje takvo istraživanje napravljeno je prije dvije godine. Pomnože li se brojke prosječne potrošnje gostiju po županijama s brojem ostvarenih noćenja u tim županijama, gruba procjena direktnih prihoda od potrošnje samih turista u 2010. godini za koju imamo zadnje podatke, bila je u Zadarskoj županiji 248,9 milijuna eura, Šibensko-kninskoj 181,63 milijuna eura, Splitsko-dalmatinskoj 515,02 milijuna eura te Dubrovačko-neretvanskoj županiji 408,4 milijuna eura.
No, to je maglovita slika koja ne prikazuje niz prihoda koji su itekako turistički, poput poreza na nekretnine, koncesijskih naknada, zarada telekomunikacijskih operatera i puno drugoga, a tek kada bi se sve to zbrojilo, došlo bi do osvješćivanja što turizam za Hrvatsku stvarno jest - pojašnjava dr. Petrić.
Kada se zna da je prihod rastao u protekle dvije godine za više od deset posto, lako je doći do procjene ovogodišnje "dalmatinske" turističke zarade. Posebno je to važno jer se takav rezultat u turizmu pravi u Dalmaciji koja infrastrukturom neophodnom za turizam trajno zaostaje za drugim dijelovima zemlje.
Pri tome valja posebno upozoriti na infrastrukturne probleme Splitsko-dalmatinske županije s 1,8 milijuna gostiju, a samo u njoj naplatilo se turističkih noćenja (11,8 milijuna) koliko u Zadarskoj (6,5 milijuna) i Dubrovačko-neretvanskoj županiji (4,7 milijuna) - zajedno!
Sve to nije izgleda dovoljno da se riješi od države zapostavljena zaobilaznica Omiša, brza cesta do zračne luke u Resniku, od Splita do spoja s autocestom i niz drugih koje koštaju neusporedivo manje nego što dalmatinski turizam "ubaci" u državnu blagajnu.

Zimmer frei
Bez privatnog smještaja koji u južnom Jadranu na tržište stavlja 61 posto ukupne turističke potražnje za kućanstvima u Hrvatskoj, Dalmacija bi gospodarski odavno bila na koljenima, tvrde ekonomisti. Kako se tom djelatnošću registrirano bavi više od 40 tisuća obitelji, a s velikom sigurnošću se može reći kako ih je barem još toliko u "sivoj zoni" zarade od pratećih turističkih usluga svih vrsta, jasno je kako se i od čega u Dalmaciji preživljava zima.