Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

Čuli ste za festival u Brestu? Hrvatska sprema inačicu

'Otkad znam za sebe slušam o pomorskoj i jadranskoj orijentaciji, ali malo od toga sam vidio. Važno je da svi prepoznajemo, ne samo vrijednost pomorske baštine i njenu posebnost u EU, nego i mogućnost da je se iskoristi kako bi se podigla kvaliteta života ljudi uz more. Naši brodovi, naše regate, naš način života to je ono što bi u Dalmaciji rekli - dota za EU. Dota ili miraz u smislu da je to ono najvrednije što imamo', nabraja nam Željko Jerat, jedan od začetnika i predsjednik Latinskog idra, iskusni djelatnik u tzv. modernoj nautici, dok sa zanosom najavljuje veliki i važni projekt za Hrvatsku: Festival brodova i mornara, što bi bila inačica, ali ne i kopija slavnog i velikog Bresta.
Rujan je poseban mjesec na Murteru, otoku u šibenskom arhipelagu čiji je značaj odavna prerastao neveliku površinu koju zaprima. Mjesec je to kad polako utihne turistička histerija, kad se već sa sigurnošću može utvrditi zarada, kad se sa uslužnih djelatnosti vraća moru i zemlji (prije svega maslinama), ali i kad se zbivaju Dani latinskog idra.

Riječ je o gotovo mjesec dana dugoj svetkovini posvećenoj autentičnoj martivnoj baštini, što su je 1997., spašavajući po konobama, garažama i tavanima od propadanja i zaborava zadnje lantine i idra, smislili zanesenjaci, a koja ove godine puni 18 godina.

Od rođenja do punoljetstva Latinsko idro koje je prvi reful dobilo na Murteru, a onda se razvilo u brojne tradiciji posvećene regate diljem šibensko-zadarskog arhipelaga... Nakon Murtera, krenula je slična regata u Betini, pa u Zlarinu, Prviću, Tkonu... Obnovljeni su mnogi stari brodovi, za potrebe obuke mladih mornara porinuta gajeta Kurnatarica, u Betini je ovog ljeta otvoren Muzej drvene brodogradnje...

Latinsko idro išlo je i dalje diljem Jadrana, Mediterana i svijeta pronalazeći ljude, brodove i mora, na kojima ako se i ne plove na isti način, a ono svi kao i oni s jednakim žarom njeguju predanost plovidbi po starinsku. Baš po tome objediniteljskom smislu znakovito je i ovo zrelo 18. Latinsko idro, koje je osim regate, skup brojnih radionica i predavanja i drugih događaja koji plovidbenu baštinu svezuju u nerazrješiv morski antropološki grop.

'Vrijeme je da učinimo korak naprijed! Vrijeme je da Murter i Hrvatska još jače obznane svijetu svoje pomorsko lice. Zato smo najavili našu namjeru da na Murteru organiziramo Festival brodova i mornara, a činimo to čak tri godine ranije od 2018. godine, kad mislimo održati prvi Festival, kako bismo pokazali kako je riječ o ozbiljnom, studioznom i nacionalno važnom projektu', kaže mi Željko Jerat, jedna od začetnika i predsjednik Latinskog idra, iskusni djelatnik u tzv., modernoj nautici (poduzetnik i direktor tvrtke Jarušćica) i prije svega predani zaljubljenik u ono što bi se moglo zvati hrvatskom inačicom velike mediteranske duše.

Jerat ne krije pritom da su njemu i organizacijskom odboru inspiracija bili brojni festivali mora od kojih je najglasovitiji onaj u francuskom Brestu, kojim su diljem godina hodočastili, a na kojima su upoznali brojno svjetsko pomorsko bratimstvo.
'Hrvatska je u Brestu prisutna od 2000. godine kad je prvi put sudjelovala i predstavila se s komiškom gajetom falkušom u organizaciji udruge Ars halieutica...Ja sam 2008. bio u Brestu i oduševio se tom feštom mora, koja se održava svake četiri godine i najveći je takav događaj u Europi.

Što se to tako važno događa u toj slavnoj francuskoj luci na Atlantiku koju danas zovu Woodstockom tradicijskih plovila?

Brest je mjesto gdje se može vidjeti barke i brodove svih vrsta na svijetu, mjesto gdje se može kušati hrana, slušati glazbu, pjesme i folklor. Ukratko, to je festival koji inspirira svakoga tko je zainteresiran za maritimne aktivnosti, konzervaciju nasljeđa, ali i moderne inačice plovidbe. Zato je to mjesto susreta mornara i brodograditelja iz cijeloga svijeta. No, Brest nije samo to, on je i veliki posao kojim jedna velika i snažna pomorska nacija kao što je Francuska ne samo pokazuje tko je i što je na moru, nego kreira veliki turistički događaj. Brest je u samo deset dana posjetilo milijun ljudi. Sajam okupi dvije tisuće brodica i 17 tisuća mornara, potrebni su sati hoda da se obiđu sve festivalske lokacije, a obići sve brodice je zapravo nemoguće. Na više od sedam kilometara obala unutar luke privezani su od najmanjih dvosjeda do najvećih jedrenjaka na svijetu.
'Ne moram govoriti koliku smo sreću osjećali kad smo u danima Hrvatske u Brestu još jednom osvijestili koliko je naša maritimna baština posebna i koliku pozornost privlači. Cijeli svijet tada je doznao i oduševio se našom falkušom, našom condurom, gajetom, svi su se gurali da se fotkaju s 'Pol oriha', brodicom Tonke Alujević', priča Jerat spominjući brojna iskustva i susrete na sličnim mjestima u svijetu - Veneciji, Tunisu, Egiptu - a onda naglo skače na svibanj ove godine.

'U tom mjesecu posjetili smo zaljev Morbihana u francuskoj Bretagni. Tamo se održava festival 'Tjedan zaljeva Morbihan', što je još jedan od najznačajnijih europskih pomorskih, kulturnih i turističkih događaja. I tu se okupljaju brodovi nacionalnih maritimnih baština, većinom porijeklom iz francusko-atlantskog priobalnog pojasa, ali i iz britanskih luka, sa Sjevernog mora, iz skandinavskih zemalja i Mediterana. A ove 2015. godine Hrvatska je kao najmlađa članica dobila iznimno priznanje dobivši titulu počasnog gosta, a mi smo s ponosom predstavili svoje tradicijske brodove. Bili smo zapaženi među 1.500 brodova, od sandoline preko optimista i lasera do golemog trimarana koji obara rekorde na jedrenju oko svijeta...', podsjeća.

Otkriva kako se upravo na tom mjestu rodila zamisao da se na Murteru organizira hrvatski festival, koji bi povezao modernu i tradicionalnu nautiku. Jerat dodaje kako su tada 'u trenutku shvatili kako od 1997, kada smo pokrenuli Dane latinskog idra, do danas iza nas stoji mnoštvo manifestacija, istraživanja, druženja i plovidbi da je sazrelo vrijeme za korak više'.

Danas, kaže, postoje snažna uporišta maritivne baštine na cijeloj našoj obali. Postoji Casa della batana u Rovinju, Betina je nedavno dobila svoj Muzej brodogradnje, postoji virtualna zamisao jednog takvog muzeja na Komiži, postoji projekt neretvanska lađa, Condura Croatica u Zadru.

'Inicijativni odbor okuplja ne samo ljude vične plovidbi nego i ugledne osobnosti iz drugih područja koji su neraskidivo vezani s hrvatskim pomorstvo, primjerice profesore Joška Božanića i Vladimira Skračića, čuvenog arhitekta glasovitog po svojim morskim gradnjama Nikolu Bašića...', kaže Jerat, naglašavajući kako ideja nije 'prekopirati Brest', nego smisliti vlastiti originalni, ali marketinški održiv i uspješan način vlastite maritive promocije'.

'Naravno da ne očekujemo brojke kao one u Brestu, ali ako promijenimo svijet i okupimo energiju na novi način to će biti već puno. Ono što je ključno jest spoznaja da je za maritivnu baštinu nevažno koja je stranka na vlasti u ovom ili onom mjestu. Otkad znam za sebe slušam o pomorskoj i jadranskoj orijentaciji, ali malo od toga sam vidio. Važno je da svi prepoznajemo, ne samo vrijednost pomorske baštine i njenu posebnost u EU, nego i mogućnost da je se iskoristi kako bi se podigla kvaliteta života ljudi uz more. Naši brodovi, naše regate, naš način života to je ono što bi u Dalmaciji rekli - dota za EU. Dota ili miraz u smislu da je to ono najvrednije što imamo', kaže Jerat.

Zato su inicijatori festivala razgovore započeli u turističkim zajednicama šibenske i zadarske županije, jer upravo taj prostor žele učiniti središtem Festivala mora. Na tom području žele ugostiti prijatelje s Atlantika, Skandinavije, Mediterana...

'Ideja je da svaka sredina učini što može kako bi ugostila brojne brodove i posade koje namjeravamo pozvati. Naravno, za takav posao nisu dovoljne samo regionalne udruge i institucije, namjeravamo se obratiti Hrvatskoj turističkoj zajednici, Ministarstvu kulture i Ministarstvu pomorstva... Bez njih ideja Festivala ne bi uspjela. Želimo im na primjeru manifestacija na kojima smo sudjelovali pokazati kako treba uložiti da bi nam se vratilo i da se ta ulaganja višestruko isplaćuju', kaže Jerat i ističe prostor Kornata, kao jednu od središnjih prostora budućeg festivala.

'Mi ne želimo da Kornati u turističkom smislu žive samo tijekom kratke turističke sezone. Sezonu koja u klasičnom smislu traje 45 dana, a u nautici možda 130, želimo proširiti znatno duže. A to možemo tako da smislimo projekte koje ćemo promovirati baš na festivalu. Kako to mislim? Pa recimo tako da promoviramo poseban vid jedrenja na latinsko idro do Kornata i kroz Kornate. Klasična plovidba nije autentičan doživljaj Kornata. Kornate treba obići gajetom sa skiperom koji ih pozna kao svoj džep. Mislite li da to može učinit priučeni skiper iz Slovačke i Mađarske koji sa svojim čarterom ulazi na Kornate? Uvjeravam vas da ne može. Osim toga naše plovidbe turiste bi vodile u maslinike, na striženje ovaca, ribolov. To je, recimo, jedan dio sadržaja kojim tradicijsku baštinu želimo uključiti u modernu ponudu i za što smo uvjereni da će oduševiti budućeg posjetitelja festivala. Naravno, naši prijatelji s Dugog otoka imat će druge priče, Betina će ponuditi svoje radionice male brodogradnje, a svi zajedno preko festivala novu turističku atrakciju. Na našem festivalu želimo promovirati i ljude i brodove iz Rovinja, Opatije i Mošćeničke Drage, s otoka Raba, Prvić Šepurina, Zlarina, Hvara, Jelse, Vrboske i viške Komiže ...', slaže Jerat ideje, a onda, sad već uskočivši u gajetu i odriješivši cimu zaključi: 'Dali smo si rok od tri godine, ali kao što vidiš već radimo na tome. Volje ima, treba nam samo dobar vitar!'

Izvor: http://www.tportal.hr

ARHIVA