Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

Crnogorci ponudili stare brodove za nove

Crnogorska javnost bruji o "džentlmenskoj" ponudi koju je njihov admiral Dragan Samardžić, načelnik Glavnog stožera vojske Crne Gore, dao Ministarstvu obrane RH. Prema pisanjima tamošnjih tiskovina, admiral Samardžić ponudio je nekoliko raketnih topovnjača i fregata, 1991. godine otetih iz splitske ratne luke Lora, u zamjenu za dva ophodna broda od pet novih ophodnih brodova koji će se uskoro u Splitu graditi za HRM!
Bila bi to formula "dajmo Hrvatima njihovo staro i oteto u zamjenu za njihovo darovano i novo". Kako doznajemo, ponuđene su četiri raketne topovnjače RTOP-403, 404 i 406, te dvije fregate RF-33 i 34.
Hrvatski ministar obrane Ante Kotromanović, srećom, odbio je ponudu, prepoznavši zamku Crnogoraca. Za razliku od ministra obrane, klopku admirala Samardžića nije prepoznao general Drago Lovrić, načelnik Glavnog stožera OS RH. Bez oklijevanja je istupio s idejom formiranja tima stručnjaka koji bi otišli u Boku kotorsku i na licu mjesta pregledali brodove koje su nam ponudili susjedi s juga. Srećom, izbjegnuta je ozbiljna politička i diplomatska blamaža hrvatske države, ali i njezina šefa Glavnog stožera. Kako doznajemo, u crnogorskoj ponudi asistirali su i neki časnici iz samog vrha HRM-a s JNA pedigreom.

Posebna je bizarnost, a što se može otvoreno nazvati uvredom, da se među ponuđenim brodovima nalazi i RTOP-406, koji je u studenom 1991. godine sudjelovao u pomorskoj blokadi Splita. Ali, to nije sve. Na RTOP-406 u činu poručnika fregate bio je tada Dragan Samardžić, danas načelnik Glavnog stožera Vojske Crne Gore.
Je li s tog broda otvarana paljba na Split, nije poznato. Hrvatski i crnogorski mediji Samardžića su povezivali s agresijom JNA i na grad Dubrovnik. Čak se Ranko Krivokapić, predsjednik crnogorskog parlamenta, zbog nerazjašnjene Samardžićeve uloge u agresiji na RH protivio njegovu imenovanju za načelnika Glavnog stožera.
U dva navrata poslali smo upit na Državno odvjetništvo RH imaju li spoznaja o navodnom Samardžićevom angažmanu u pomorskim ratnim operacijama JRM-a tijekom agresije na Hrvatsku početkom 90-ih godina. No, odgovor Martine Mihordin, glasnogovornice DORH-a, nismo dobili.
Ministarstvo obrane Crne Gore u proteklom je desetljeću, preko privatne beogradske tvrtke "Cofis", rasprodalo većinu vrednijih brodova i naoružanja nekadašnje brojne flote JRM-a, čije je brodovlje, više od 80 posto, prije 1991. bilo stacionirano u hrvatskim lukama. Prodajom fregata, raketnih i torpednih čamaca, podmornica, raketnih sistema more-more i obala-more, torpeda i ostale brojne tehnike mala je Crna Gora zaradila, prema neslužbenim procjenama, više od 200 milijuna eura.
Teško je pobrojiti što su Crnogorci sve prodali zadnjih godina. Među najvrednijim sustavima, prije rata stacioniranima na obali i otocima RH, svakako je bilo sedam sovjetskih obalnih protubrodskih lansera "Rubež-E" koje je crnogorsko ministarstvo obrane prodalo Egiptu. Uz lansere, išlo je 40 raketa Styx i pet raketnih čamaca osa 1. Turska je kupila podmornice P-823 i P-831 (izgrađene tijekom 80-ih godina u Splitu), zajedno sa sustavom Orca 2000.
U objektu Torpedne radionice vojarne "Orijenski bataljun" u Kumboru prošle je godine završen remont 60 torpeda 53 VA, vrijednih 11 i pol milijuna dolara. Kupac: ratna mornarica Egipta. Inače, torpeda su do 1991. bila uskladištena u Divuljama i ratnoj luci Lora. Posrednik u prodaji je opet beogradski "Cofis". Crna Gora i Srbija se jesu razišli 2006., ali bratstvo po prodaji oružja je ostalo.

Da je Hrvatska pristala na ponudu, našla bi se u šizofrenoj situaciji u kojoj bi doslovce amenovala otimačinu brodova i podmornica građenih u hrvatskim brodogradilištima, plaćenih hrvatskim novcem, a koji su, ponovimo, 1991. odvučeni iz Lore u Crnu Goru. Da je MORH prihvatio crnogorsku ponudu, napori svih dosadašnjih hrvatskih vlada i diplomata po pitanju sukcesije u jednom bi trenu pali u vodu, a Hrvatska bi izgubila pravo na odštetu u iznosu od 2 milijarde američkih dolara koliko je bila vrijedna flota oteta iz hrvatskih luka.
Na koncu, možda puno opasnije, ugrozila bi se i Hrvatska nastojanja da riješi pitanje sukcesije sa Srbijom od koje se potražuje čitav niz materijalnih dobara, uključujući i nekretnine.

Izvor: www.slobodnadalmacija.hr

ARHIVA