Ciklone bjesne, cijeli Jadran bez radara
Premda je radarska meteorološka mreža u Hrvatskoj uspostavljena još 1970. godine, meteorološkim radarima pokriven je samo kontinentalni dio zemlje. Dalmacija je jedna od najdinamičnijih meteoroloških regija u Hrvatskoj, što je potvrdila i ova godina. Upravo na ovom području od početka godine bjesile su cikolne, no unatoč svemu, meteoroloških radara - nema.
-Samo kontinentalni dio Hrvatske ima meteorološke radare i oni su u početku služili isključivo za portrebe sustava obrane od tuče. Razvojem prognostičke službe radarski podaci već više od 10 godina koriste se za potrebe upozorenja na opasne vremenske pojave, a u tijeku je uključivanje radarskih podataka u računalne prognostičke modele atmosfere, čime će se znatno poboljšati točnost lokalnih vremenskih prognoza - kaže mr. Ivan Čačić, ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda. Koliko je važno uvođenje radarskog sustava na područje cijelog Jadrana navodi i dr. Bojan Lipovšćak iz Državnog hidrometeorološkog zavoda.
-Kad se radarski podatak poveže s geografskom kartom i lokacijama na karti, lako se može prognozirati vrijeme kad će oborina započeti i koji je očekivani intenzitet oborine. Važna je upotreba radara u ranom meteorološkom upozoravanju na opasne pojave jer se praćenjem oblačnih ćelija točno sa sigurnošću 90 posto određuje gdje i kad će nastupiti nevrijeme ili samo započeti kiša ili snijeg - kaže dr. Lipovšćak. Na potrebu radarskog sustava nad cijelim Jadranom upozoravaju i u Udruzi "Crometeo". -Radarske snimke izrazito su korisne za sinoptiku i prognostiku, no korisne su i svima drugima jer ljudi u realnom vremenu mogu doznati pravac i intezitet oborina - kaže Rade Popadić iz Udruge "Crometeo".
Zbog činjenice da obala nije pokrivena meteorološkim radarskim mjerenjima nema ni ključnih podataka kao što su količina oborine koja pada na otoke koji nemaju klasična meteorološka mjerenja, ne prati se klimatologija najčešćih smjerova nailazaka grmljavinskih nepogoda, nema podataka o brzini premještanja nevera, brzini vjetra izračunatog iz radarskog mjerenja u grmljavinskim oblacima. Državni hidrometeorološki zavod je sklopu plana modernizacije zajedno s Državnom upravom za zaštitu i spašavanje izradio projekt sa Svjetskom bankom u kojem je bila planirana izgradnja sustava meteoroloških radara na Jadranu.
-Nažalost, realizacija ovog projekta poklopila se s recesijom, pa se projekt nije ostvario - kaže mr. Čačić. Ipak, dobra je okolnost što je DHMZ pripremio svu potrebnu dokumentaciju, pa se očekuje financiranje kroz strukturne fondove od 2014. do 2020. godine, u čemu je - kaže mr. Čačić - jaka potpora Ministarstva zaštite prirode i okoliša. Da apsurd bude veći, naša zemlja je dobila važno priznanje Svjetske meteorološke oragnizacije jer će Hrvatska dogodine postati Regionalni meteorološki centar za Jadran, no u isto to vrijeme na cijelom području nema ni jednog radara.
Tri lokacije
Meteorološka radarska mreža sastoji se od tri radara velikog dometa 250 kilometara i 5 radara malog dometa do 80 kilometara. Planirana su tri radara na Jadranu, čime bi se ostvarilo cjelovito pokrivanje radarskim mjerenjima obalnog i otvorenog mora do obale Italije. Lokacije za postavljanje radara su okolica Pule - Monte Kope, Bibinje kod Zadra i otok Vis.
Izvor: www.slobodnadalmacija.hr