Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

Bracera "Roditelj" uzalud kupljena

Bracera "Roditelj", koja je zaštićeno kulturno dobro Republike Hrvatske i koju je supetarska Turistička zajednica kupila s namjerom da stvori muzej pomorstva na otvorenom, ali i za druge akcije i sadržaje, već mjesecima poput ukletog Holandeza stoji na vrhu lukobrana, nadomak trajektnog pristana broj 2 i propada prepuštena nebrizi i zloj sudbini. Zbog toga je bracera postala nezaobilazna i top tema mnogih supetarskih razgovora.
Sve je počelo 1. travnja 2011. godine kada su čelnici supetarske Turističke zajednice potpisali ugovor o kupnji bracere „Roditelj" s turističkom agencijom „Adriana" čiji su vlasnici bili Niko Miljas i sinovi iz Dubrovnika. Prethodno su Turističko vijeće i Skupština supetarske Turističke zajednice jednoglasno donijeli odluku o kupnji bracere sagrađene davne 1907. godine u Piranu u Sloveniji. Brod je duljine 12,89 metara, širine 4,60 m te visine trupa 1,60 metara. Izgrađen je bez ikakve strojne obrade kao potpuni ručni rad starih majstora kalafata.

Ni traga od udruge
Za njegovu kupnju Turistička zajednica je izdvojila 40 tisuća eura plus 9200 eura PDV-a, uglavnom uz pomoć kredita. Bila je utemeljena i udruga "Bračera" koja je trebala voditi računa o novokupljenom brodu, ali od njezina djelovanja ni traga ni glasa.
Bracera je uplovila u supetarsku luku sredinom svibnja 2012. godine i dočekana je s mnogo pompe i nadanja. Međutim, već tada je bilo onih koji su sumnjičavo vrtjeli glavama tvrdeći kako će brod iziskivati velik novac za održavanje i popravke. Nažalost, vrijeme im je dalo za pravo.
Brod je u međuvremenu počeo propuštati velike količine mora te je prijetila opasnost od njegova potapanja i završavanja na morskom dnu. Da se to ne bi dogodilo, bracera je kao kulturno dobro u listopadu lanjske godine izvađena na suho i umjesto da služi svrsi za koju je kupljena, zadesila ju je neslavna sudbina - propadanja.
Zbog svega toga vijećnici u Gradskom vijeću Supetra tražili su u nekoliko navrata informaciju o stanju broda i razlozima njegova propadanja, ali i motivima zbog čega je kupljen. U odgovoru koji je potpisao direktor ureda Gradske turističke zajednice Ive Cvitanić navedena je kronologija svih zbivanja, uz zaključak kako bi kompletna obnova bracere "Roditelj" iziskivala iznos od 800 tisuća do 1,4 milijuna kuna. Jasno, tog novca nema.
- Kupnja bracere je potpuni promašaj i oni koji su donijeli takvu odluku moraju i odgovarati - kazao je vijećnik HSU-a i pomorski kapetan Dragan Damjanović, koji potječe iz pomorske obitelji, uz napomenu kako se ne može raditi o brodu tipa bracera, jer je bracera, sagrađena u bračkim brodogradilištima, bila prepoznatljiva po jednom jarbolu, a "Roditelj" ima dva jarbola. U svakom slučaju, kupljen je mačak u vreći jer je riječ, tvrdi kapetan Damjanović, o trabakulu koji je u lošem stanju i za čiji popravak i održavanja treba vreća novca bez dna.

Novac za održavanje
- To je sramota - tvrdi Matko Jakšić-Ćumeta, ribar i vlasnik broda.
- Dok sam bio u Skupštini Turističke zajednice Pave Martinić Paluta i ja upozoravali smo da se ni u kom slučaju ne kupuje takav brod jer smo dobro znali što znači održavati drveni brod i koliki novac treba osigurati za njegovu plovidbu. Za nagradu, u idućem sazivu Turističke zajednice više nas nije bilo.
- Taj brod bi bilo najbolje na blagdan svetog Nike - zapaliti. U protivnom, ne znam odakle novac za njegovo održavanje - prisnažio je još jedan supetarski ribar i vlasnik broda Slobodan Caglević.
Ovih dana supetarska Turistička zajednica uputila je poziv za dostavu ponuda za izvođenje radova na konzervaciji trupa i obnovi nadvodnog dijela bracere, a procijenjena vrijednost radova je oko 120 tisuća kuna.

Za muzej pomorstva na otvorenom
Supetarska Turistička zajednica kupila je braceru "Roditelj", po navodima njezina direktora Ive Cvitanića, sa sljedećim ciljevima: stvaranje muzeja pomorstva na otvorenom u supetarskoj luci s pratećom izložbom; edukacija lokalnog stanovništva i gostiju o pomorskoj tradiciji i baštini otoka Brača; postavljanje tematskih izložbi tijekom godine ili specijaliziranih manifestacija u gradu Supetru; sudjelovanje na regatama i manifestacijama koje ističu pomorsku tradiciju Republike Hrvatske u tuzemstvu i inozemstvu; organizacija specijalnih izleta koji promoviraju kulturno-povijesnu baštinu otoka Brača; organizacija specijaliziranih izleta za novinare i goste od posebne važnosti. Sve je to ostalo "mrtvo slovo na papiru", a novac je otišao - utaman.