Charter

Bova

Sidrište je mjesto na kojem se čamci i brodovi ostavljaju duže vrijeme. Ova vrsta veza sastoji se od teškog utega (obično od betona) ili sidra, lanca ili plutače. Sidrište se koristi na mjestima koja ne dopuštaju privezivanje čamaca uz obalu ili na mjestima gde se jedrilice i drugi brodovi ostavljaju neprekidno u vodi, a uz obalu nema dovoljno mjesta za sve. Plutače imaju vrlo različite oblike, no brod se obično uz njih učvršćuje konopom što je vezan za lanac ispod nje ili za konop privezan za prsten na vrhu. Kako su plutače često vrlo blizu jedna drugoj, valja dobro paziti da se kod isplovljenja ili uplovljenja ne oštete drugi brodovi.

Vezovi

Svi sidreni vezovi imaju tri osnovna dijela: plutaču, lanac i uteg ili sidro. Na ovim crtežima prikazane su tri osnovne vrste. Ponekad je nekoliko plutača povezano na parangal.

Vrste vezova

Na crtežu je prikazan vez s laganom plutačom, konopom povezanim s teškim lancem. Čamac se posebnim konopom na lancu veže o plutaču. Gore lijevo je vez s malom plutačom za prihvatanje. I u tom slučaju se čamac veže za kariku na lancu. Prikazana je i plutača s prstenom za vezivanje.

Kako isploviti

U vodama bez struja posada najprije spušta peraju i povlači pramčani konop kroz prsten na plutači. Tada se podiže glavno jedro i prečka. Posada oslobađa konop, pri pramcu hvata plutaču i vuče je niz privjetrinsku stranu broda. Što je plutača ispuštena bliže krmi, to će brod jedriti više okrenut od vjetra. Tada kormilar namješta glavno jedro a posada prečku te jedrilica otplovljava.

Za otplovljenje sasvim uz vjetar posada ispušta plutaču blizu pramca.

Za otplovljenje s vjetrom u bok kormilar ispušta plutaču na krmi.

U vodama gde su struje iz bilo kojeg razloga jake, one imaju veliki utjecaj na napuštanje sidrišta. Privezani brod gleda u smjeru najjačeg elementa. Ako pramac gleda u vjetar, znači da ćemo najviše pažnje pokloniti upravo njemu, a ako je struja jača od vjetra, ona će upravljati našim postupcima. Na crtežima se vide tri najtipičnija slučaja postavljanja broda u odnosu na struju i vjetar.

Vjetar i struja s boka

U slučaju kad čamac leži bočno na smjerove vjetra i struje, najbolje je otploviti samo pod prečkom. Ipak, ako je zbog izbjegavanja zapreka potrebno dodatno manevriranje podizanjem glavnog jedra, brod će skrenuti u vjetar, a spuštanjem peraje će se okrenuti prema struji.

Kako isploviti
Posada povlači pramčani konop kroz prsten plutača, a zatim podiže prečku. Ispušta plutaču sa zavjetrinske strane čamca: kormilar za to vrijeme spušta peraju. Jedrilica pluta niz struju, a posada namješta prečku za kurs koji izbjegava druge usidrene brodove. Tada kormilar okreće pramac u vjetar zbog podizanja glavnog jedra.

Pramac okrenut u struju
Ako je pramac čamca okrenut u struju, a vjetar mu dolazi s krme, vrlo je važno zapamtiti da se glavno jedro ne smije podignuti sve dok se ne ispusti plutača: u suprotnom će čamac otploviti izvan kontrole kormilara. Plovidba samo pod prečkom omogućuje polagano i sigurno isplovljenje.

Kako isploviti
Pripremite jedra za podizanje, provucite pramčani konop kroz prsten plutače i spustite peraju. Kormilar bira kurs, a posada podiže prečku i ispušta plutaču sa zavjetrinske strane čamca, zatim namješta prečku. Prihvaća i zatim podiže glavno jedro. Otplovljava po odabranom kursu.

Pramac u vjetar
Ako je pramac okrenut u vjetar, najbolje je isploviti u smjer struje, a tek nakon toga okrenuti u željenom smeru. Prilikom polaska možete odmah podići glavno jedro.

Kako isploviti
Posada povlači pramčani konop kroz prsten plutače, a zatim podiže glavno jedro pa prečku. Spušta peraju i odbacuje plutaču na privjetrinskoj strani čamca. Prečku prebacuje na drugu stranu i zatim je namešta za otplovljenje. Kad jedrilica napusti sidrište, kormilar podiže glavno jedro.