Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

Birokracija blokirala proširenje Marine Punat

U veliku investiciju Marina Punat upustila se nakon dobivanja svih potrebnih dokumenata - lokacijske dozvole, potvrde glavnog projekta i suglasnosti koji su postali pravomoćni, a onda je Ministarstvo graditeljstva poništilo lokacijsku dozvolu bez ijednog argumenta i mogućnosti žalbe

U marini Punat neizvjestan je nastava.k radova na njenu proširenju i rekonstrukciji gatova. Radovi bi mogli stati, ali problem nije riješen, još dugo će se razvlačiti po institucijama i sudskom sporenju. Kako god na kraju završilo, već danas se može reći da je najveći gubitnik Marina Punat kao tvrtka i njeni djelatnici, gotovo 500 ljudi koji su u njoj zaposleni ili s kooperantima, ona hrani oko 1.500 žitelja otoka Krka. Prijeti zaustavljanje već poodmaklih radova, obustavlja se za malo mjesto velika investicija, i to u vremenu kad naša vlast uporno proklamira investiranje i otvaranje novih radnih mjesta, kao jedini način izlaska iz krize. Planirana investicija trebala je, između ostaloga, omogućiti zapošljavanje pedesetak ljudi. Što to znači za malu sredinu, ne treba posebno isticati. Puno je i na razini zemlje u kojoj broj nezaposlenih strelovito raste. Mogla bi im se u dogledno vrijeme pridružiti i velika grupa Bodula.
Državna administracija je neumoljiva, netko će reći: striktno provodi zakon. Kad bi tako bilo... Prije bi se moglo konstatirati da sama sebi skače u usta, ne poštuje vlastite dokumente i propise. Ispaštat će netko drugi ili treći, mali u odnosu na državu. I nemoćan, pokazao je rasplet događanja!
Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja donijelo je pravomoćno rješenje o poništavanju lokacijske dozvole na koje nema žalbe, može se samo pokrenuti upravni spor na nadležnom sudu. Tim rješenjem, donesenim prije nekoliko dana, odbija se žalba Marine Punat. To bi moglo značiti obustavu radova na proširenju i rekonstrukciji, što su počeli prošle godine i dosad daleko odmakli. U veliku investiciju Marina Punat upustila se nakon dobivanja svih potrebnih dokumenata - lokacijske dozvole, potvrde glavnog projekta i suglasnosti koji su postali pravomoćni. Od svega sada ništa. Radovi mogu biti zaustavljeni, stala bi i rekonstrukcija postojećih, desetljećima starih gatova.
U Puntu su zaprepašteni konačnim ishodom, čelnici Marina Punat Grupe ističu da su sve radili poštujući zakonske propise i na temelju dokumentacije dobivene od nadležnih organa. Zato su očekivali pozitivno rješenje. Jasno, ne mire se s njime, ali se ponašaju legalistički.
- U posljednja četiri mjeseca ovaj problem uzima nam svu energiju i radno vrijeme, objašnjava dipl. ing. Krešimir Žic, predsjednik uprave Marina Punat Grupe. Umjesto da se bavimo razvojem, redovnim poslovanjem i pripremom turističke sezone, mi se borimo s birokracijom. Nečije pogreške prelamanju se preko naših leđa. Nanosi nam se velika šteta! Reagirale su i banke, dovodi se u pitanje kompletan projekt.
Da bi javnost imala cjelovit uvid u problem, odnosno događanja u Puntarskoj uvali, predstavnici Marina Punat Grupe - u razgovoru su još sudjelovali dipl. ing. Petar Žic, direktor financijsko-pravnih poslova, i dipl. ing. Dragutin Žic, predsjednik Skupštine - nude kronologiju događanja što je prethodila gradnji i sadašnjoj odluci Ministarstva graditeljstva i prostornog planiranja Čitava priča traje dugo, broji se u godinama, a ne mjesecima. Počelo je studijom utjecaja na okoliš što se radila 2001. i 2002. godine. Tadašnje ministarstvo zaštite okoliša prihvatilo ju je 2002. godine, čime je dozvoljena njena ugradnja u prostorno-plansku dokumentaciju. Ona prihvaća marinu s 1.000 vezova, propisujući što i kako raditi. Posebno je naloženo uzorkovanje mora na određenim pozicijama što se kontinuirano radi i, kako ističu predstavnici Marine, svi nalazi su pozitivni. Studija kaže da će se raspored gatova odrediti idejnim i izvedbenim projektom što je i učinjeno. Potom, 2004 izrađena je »Studija gospodarenja Puntarskom dragom« koja je potvrdila rezultate i prijedloge »Studije utjecaja na okoliš« i prihvaćena na Općinskom vijeću.
Na osnovu ekološke studije i prostornog plana općine Punat iz 2008. godine otvoren je prostor za širenje marine. Slijedio je urbanistički plan uređenja što je donesen 2011. godine te, na osnovu njega idejni projekt. Oba planska dokumenta, ističe Krešimir Žic, po dva puta bila su na javnoj raspravi i - nije bilo primjedbi. Pritom posebno apostrofira Grad Krk, komunalnu tvrtku Ponikve i građanina Kornića od kojeg je potekla inicijativa za obustavu gradnje.
- Više od deset godina pripremala se ova gradnja, svi su imali vremena za davanje primjedbi, a ne da to čine sad kad je sve gotovo i imamo građevinsku dozvolu. Posebno moram istaknuti da je tvrtka Ponikve dala pismenu suglasnost.
Lokacijsku dozvolu za gradnju Marina Punat dobila je u studenomu 2011. a potvrdu glavnog projekta u siječnju 2012. godine. Njega je izdao Ured za graditeljstvo u Krku koji se proglasio nadležnim.
- Na osnovu tog dokumenta odmah smo krenuli s gradnjom. Preuzeli smo obveze prema financijskim institucijama, ukupna investicija vrijedna je 25 milijuna kuna. Na temelju nestručne i zlonamjerne prijave pojedinaca lokacijska dozvola je poništena 28. rujna prošle godine, što je izazvalo naše zaprepaštenje. Žalili smo se na to rješenje, ali žalba je unazad nekoliko dana odbijena, kaže Žic.
Ako je sve po propisima, na temelju čega onda poništenje lokacijske dozvole? Zar nisu sve primjedbe pojedinaca i žalbe bez osnova kad su podnesene nakon svih zakonom određenih rokova i pravomoćnih dokumenata? Tko ima pravo prihvaćati takve primjedbe? Krešimir Žic objašnjava:
- Prostorni plan je temelj, odlučujući dokument za izdavanje dozvole, a on Marinu Punat definira kao marinu županijskog značenja. Upozoravali smo pismeno na to prilikom donošenja plana, jer su prema zakonu sve marine iznad 200 vezova od državnog značaja. Vodeći se tim dokumentima, županijski ured u Krku izdao nam je lokacijsku dozvolu i potvrdu glavnog projekta. Međutim, budući da je marina Punat od državnog značenja, prema jednoj drugoj uredbi za izdavanje dozvole nadležno je ministarstvo. Znači radi se o evidentnom sukobu dvaju podzakonskih akata, županijskog prostornog plana i vladine uredbe po kojoj dozvole za gradnju izdaje ministarstvo. To nije naša krivica, na državi je da uredi sustav tako da se ovakve situacije ne mogu dogoditi.
- U razgovorima što smo ih vodili u ministarstvu graditeljstva utvrđeno je da je došlo do nenamjerne greške županijskog ureda, te da će biti ispravljena tako da odmah po poništenju stare ministarstvo izda novu lokacijsku dozvolu, jer su za to ispunjeni svi uvjeti. Nažalost birokratski aparat je opet zakazao tako da je u postupku izdavanja nove dozvole »zapelo« u ministarstvu zaštite okoliša, koje potpuno bez zakonske osnove i na osnovu subjektivnog tumačenja ne priznaje legitimno donesenu studiju i rješenje o njenom prihvaćanju od tog istog ministarstva, priča Žic.
Iako studija utjecaja na okoliš dozvoljava kapacitet od 1.000 vezova, marina ostaje na 850, ali podiže kvalitetu i sigurnost vezova posebno korištenjem pristupnih mostića - fingera, koji smanjuju kapacitet marine za 30 posto tako da su sve tvrdnje o povećanju broja vezova neistinite.
Lokacijska dozvola pravomoćno je poništena bez ijednog argumenta i mogućnosti žalbe, i bez uvida u pravo stanje na terenu. Predstavnike Marine Punat posebno ljuti što se u nadležnom ministarstvu raspravlja o njihovoj gradnji, bez njihove nazočnosti, dok su prisutni predstavnici Grada Krka i osoba koja je pokrenula postupak zaustavljanja gradnje. Što dalje?
- Mi smo poduzeli sve što je trebalo za dobivanje dozvole, a sad smo izigrani. Želimo dovršiti ovaj projekt, ako nam ne dozvole neka nam vrate uloženi novac pa ćemo se u miru povući. Problem je u nefunkcioniranju sustava, institucije ne rade svoj posao. Ne možemo prihvatiti objašnjenje u stilu: »Oprostite, mi smo pogriješili«. Prevelik je naš ulog da bi se pojedinci s time poigravali, smatra Žic.
Na nefunkcioniranje sustava ukazuje jedan detalj koji bi bio smiješan, da nije preozbiljan - ista osoba u krčkoj ispostavi za graditeljstvo izdala je lokacijsku dozvolu i kasnije rješenje o njenu poništenju. Pravno, to je vjerojatno u redu, tumačenje prepuštamo pravnicima i odvjetnicima, ali zdrav razum drugačije govori. Čovjek mora znati za što je nadležan na svom radnom mjestu, a što mora proslijediti na rješavanje dalje, u županiju ili ministarstvo. Preopasna je takva površnost, ili poigravanje, što se prelama preko jedne tvrtke i njenih zaposlenika. Žalba Marine se odbija, daje se uputa o pravnom lijeku, a odgovornost za nečiji propust - nikome ništa.
- Pokrenut ćemo sudski postupak za nadoknadu štete. Kako vratiti novac bankama? To će nam upropastiti čitavu tvrtku uključujući i Brodogradilište Punat koje svoje poslovanje oslanja na marinu. Cijeli Punat i dio otoka bit će na koljenima. Angažirali smo 18 milijuna kreditnih sredstava, uložili sedam vlastitih, dosad smo potrošili oko 15 milijuna, odakle to vratiti. Mi ćemo dobiti spor za nadoknadu štete, ali to će trajati godinama, a novac bankama treba odmah vratiti, objašnjava Krešimir Žic. Iz svojeg poslovanja ne možemo podnijeti teret nedovršene investicije a da k tome redovno plaćamo dobavljačima i isplaćujemo plaće. Potpuno je neshvatljivo da jedna uzorna i profitabilna tvrtka postane žrtva nefunkcioniranja sustava. Još dodaje:
- Neshvatljiv je paradoks državne uprave. S jedne strane proklamira se ulaganja, a s druge se opstruiraju legitimna ulaganja. Naše ulaganje trebalo je rezultirati s pedesetak novih radnih mjesta, zar nikome nije stalo do toga? Stječem dojam da se želi otvoriti novi »slučaj Dina«. Ovdje radi 300 ljudi, ne samo iz Punta, nego iz Krka, Kornića, Vrbnika... Sve ovo radimo na pomorskom dobru, dakle za državu. Nakon isteka naše koncesije sve ostaje državi, našim ulaganjem uvećana je vrijednost pomorskog dobra.
U javnosti je poznato da se jednu osobu isticalo kao inicijatora akcije za obustavu radova. To je Frane Mrakovčić iz Kornića, radnim mjestom direktor komunalne tvrtke Ponikve. Od njega je sve krenulo, ponovljeno je više puta. Istodobno, u Marini su nam dali dokument - suglasnost za zahvat u prostoru Trgovačko komunalnog društva Ponikve, potpisanu od direktora Frane Mrakovčića. Puntare i otočane najviše ljuti dvolično ponašanje jedne osobe. Ne drži vodu njegova izjava i opravdavanje da »Ne mislite valjda da pregledam sve projekte koje potpisujem«.
Mimo službenih razgovora, vrijedi ponekad čuti mišljenje iz naroda, čak i otočne ćakule. Nije Krk imun, svi su naši otočani jednaki, na svim otocima susjedi se »jako vole«. Zato se takve stvari i događaju, da pojedincima smeta što susjed radi, da ima ljubomore, iskazivanja sitnih interesa, govore nam na Krku. Puntari i Krčani, rečeno nam je, nikada nisu bili u velikoj ljubavi. Pa su se odnosi malo primirili, a sada netko želi posvađati žitelje Punta, Kornića i Krka. Ne znam kako na to gledaju oni koji rade u Marini i njenim kooperantima, bez obzira na to iz kojeg mjesta bili. Njihovu sutrašnjicu natkriljuju crni oblaci.