Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

Big game postaje turistički prepoznatljiv proizvod

Sezona lova na ribe kapitalce traje od veljače do listopada. Dan na brodu sa iskusnim kapetanom stoji od 550 eura, a oko Murtera i Komiže mogu se uloviti tune i morski psi.
Iako se najveće brojke oko big game fishinga, lova na velike ribe još uvijek vrte oko velikih mora i oceana, Sjeverne Karoline, Kalifornije, Australije i Novog Zelanda, Kariba i Južne Amerike, hrvatski Jadran zauzima sve značajniju poziciju na mapi svjetskih big game fishing destinacija. Prosječan hrvatski građanin koji teško da zna da u Jadranu plivaju i kapitalci tune od 500 kilograma, tako će se iznenaditi činjenicom da se u Hrvatskoj u posljednjih nekoliko godina održavaju i međunarodna natjecanja u big game fishingu, po čemu su već i u svijetu prepoznatljivi Komiža ili pak Jezera na Murteru. Osim aktivnih ribolovaca, sve više na more s velikim ambicijama izlaze i totalni amateri koji su morskog psa vidjeli samo na televiziji, zahvaljujući razvoju čarter usluga jednodnevnih ribolovnih izleta za turiste, doduše one dubljeg džepa. Big game fishing tako nije sport velikih brojeva kad su u pitanju kilogrami, nego i novčanice.

Big game fishing je ribolov u kojem se hvataju velike ribe, najčešće plave tune, sabljarke i morskih psi. Klasičan big game fishing odvija se na snažnim i brzim brodovima, na otvorenom moru, na način da se poteže udica (panula) ili hrani riba (baca se u more mješavina hrane koja privlači ribu - drifting). Ova druga tehnika na našem području postiže najbolje rezultate i omogućuje ulov najveće ribe, kažu iskusni ribolovci. Iako je to adrenalinski sport koji zahtjeva snagu i izdržljivost uz nepogrešiv timski rad, big game također je ispit strpljenja, jer se riba zna čekati, ali i izvlačiti satima. Kako kažu kapetani, svatko sanja o tome da ulovi veliku ribu i da se s njom fotografira, no big game fishing je nepredvidiv do samog kraja. Sezona big game fishinga traje od veljače do listopada ili studenog, a zimska stanka zapravo je više uvjetovana blagdanima, sezonom skijanja ili češćih nevera na moru. Svaki mjesec ima svoje adute pod morskom površinom. Travanj je izrazito bogat lucevima (little tunnies) koji se kreću u velikim jatima i prosječno su veliki 10 do 15 kilograma, krajem svibnja i početkom lipnja počinje sezona lova na morske pse modrulje i lisice (blueshark, thresher shark). Početkom kolovoza dolaze plavoperajne tune (bluefin tuna), najveće zvijezde Big Game Fishing-a koja se lovi čak do siječnja. Plavorepa tuna prosječne je težine između 70 i 80 kilograma, a zna narasti i do pola tone. U velikim jatima dolaze i albakori (albacore tuna), tunidi prosječne težine do 15 kilograma, a u novije vrijeme s porastom temperatura mora čak i lampuge (dolphin fish, dorado).

To je ujedno najbolji period sezone koji traje do studenog, no prvi gosti na ribolov stižu već ovih dana. Goste iz Danske, koji u Hrvatsku stižu samo zbog ribolova, upravo treba dočekati Željko Pezo, mladi kapetan broda Predator koji isplovljava iz Jezera na Murteru. Šibenski arhipelag s otokom Blitvenicom i Kornatima, te područje čitavog južnog Jadrana (otok Šolta ili Drvenika, Hvar ili Vis), među najbogatijim su staništima velike plave ribe u Jadranu. "Najveći broj naših gostiju su sportski ribolovci koji dobro znaju što očekuju i koji obilaze razne destinacije za big game fishing. Ali ima i ljudi koji nikad nisu bili ni na pecanju, ali imaju novca i željni su različitih doživljaja i gušta. Nema ograničenja jer na brodu je uvijek profesionalni ribar koji zna što radi", kaže Pezo. Svoje goste iz Danske odvesti će na lov na gofa i zubaca, relativno novom metodom metodom vertical jigginga kojom se specijalnom opremom ponire do dna u potrazi za lovinom.Željko Pezo je inače i profesionalni ribar, a dnevne izlete na sportski ribolov sa svoja dva broda organizira već pet godina. Najčešći gosti su stranci, Skandinavci, Austrijanci, Rusi, Slovenci, a od domaćih gostiju najviše je Zagrepčana. Inače, Jezera kao big game fishing destinacija poznata su u čitavoj Europi, a glas se širi i preko Velike bare. Jezera su poznata i kao sjedište Športskog ribolovnog društva Punta Rata, jednog od potpisnika sporazuma o osnivanju European Responsible Recreational Fishing Association (ERRFA), europskog udruženja rekreacijskih ribiča koje treba brinuti o očuvanju ribljeg fonda u Mediteranu, naročito atlantske tune. Sporazum su u Barceloni 2011. godine osim Hrvatske potpisali Portugal, Španjolska, Francuska i Italija. ŠRD Punta Rata redovito organizira međunarodna big game fishing natjecanja na kojima sudjeluju brodovi i posade iz cijelog svijeta.Kako izgleda jedan dan big game fishing avanture? Naravno, kao i svaki uspješan posao započinje ispijanjem kave, potom se isplovljava što dalje od obale, na najmanje 15 milja udaljenu lokaciju na kojoj se očekuje riba. "Ne isplovljava se po jakoj buri ili jugu, ali ako je vjetar umjeren i prognoza stabilna nema prepreka. Gosti moraju biti svjesni da će se čitav da ljuljati, i imamo slučajeva morske bolesti zbog čega smo opskrbljeni tabletama protiv mučnine", kaže Pezo.

Avantura nije jeftina, jedan dan na moru plaća se od 550 eura pa sve do par tisuća, ovisno o veličini broda i razini luksuza. Stoga big game fishing kao jedan od vidova turizma koji u Hrvatsku može privući i bezobrazno bogate goste koji ne pitaju za cijenu. U cijenu obično ulaze svi dodatni troškovi kao što su adekvatni mamci, ribolovne dozvole, kapetan, mornar, ribolovna oprema, gorivo i piće, odnosno dogovorena cijena je krajnja, bez dodatnih ili skrivenih troškova. Boris Županović, predsjednik Big game fishing kluba Croatia i kapetan brodova "Svetac" i "Zvizda mora" na izlete vodi uglavnom goste veće platežne moći, a svoju djelatnost djelomično naziva i granom elitnog turizma. Županović ističe da big game ima jednak značaj u sportskom i u gospodarskom smislu, ali i po pitanju zaštite okoliša. Misija kluba kojim predsjeda je upoznati javnost u Hrvatskoj s etičkim kodom u ribolovu. Klub surađuje s udrugom BIOS (Udruga za zaštitu mora i podmorja) i Institutom za oceanografiju i ribarstvo iz Splita."Kroz naše brodove prošlo je nekoliko desetaka najbogatijih Rusa koji na Jadran dolaze svojim brodovima, s kojih se i ukrcavaju na naše palube kako bi lovili velike ribe. Cijena izleta, na kojima se jede najfinija domaća hrana i piju vrhunska vina, penje se i na nekoliko tisuća eura, što takvim gostima ne predstavlja problem.

Žele doživjeti nešto potpuno drukčije od uobičajene svakodnevice u kojoj žive kao milijunaši, i oni u tome zbilja uživaju. Jadran je do nedavno bio nepoznat kao destinacija za big game fishing, a iz brojnih izvora imamo informacije da je Hrvatska zbog svoje raznolikosti sve popularnija za taj sport. Zato ovakve čartere treba tretirati kao elitni turizam, i na taj način ih i gospodarski profilirati. Osim toga, big game se može raditi čitave godine i tako produljuje turističku sezonu", pojašnjava Županović, upozorivši na neke poduzetnike koji rade razne izlete ispod cijene, s prevelikim brojem gostiju i upitnom sigurnosti. Naime, naši sugovornici koji su u poziciji poduzetnika svjedoče da je organizacija big game fishinga vrlo skupa i zahtjevna jer se radi na jakim brodovima, sa skupim gorivom i opremom. Sve što ide ispod cijene, nije big game fishing, kaže Županović koji godišnje sa svojim brodovima napravi oko tisuću vožnji s grupama od četvero do petoro ljudi a to je optimalan broj posade. Njegov brod Svetac se nalazi se u lučici Spinut u Splitu. Nakon ispijanja jutarnje kave izlazi se na more. Prolazi se kaštelanskim zaljevom te preko punte Marjana i punte Čiova izlazi na otvoreno more. "Ribolov se najčešće obavlja u akvatoriju, a sukladno željama naših klijenata i na drugim lokacijama. Mogućnosti ukrcaja su od Primoštena do Makarske", opisuje Županović.Kako završava big game fishing? Naravno, fotografiranjem izmorenih ribolovaca s kapitalcem kojeg su pobjedili, po mogućnosti na rivi da vidi cijelo selo. San svakog ribiča.

"U Hrvatskoj ima oko 200 biggejmaša te plovi oko 50 brodova za big game fishing, od toga je petnaestak s luksuznom ponudom. Naši brodovi spadaju u ekskluzivu jer smo odlučili raditi samo sa financijski zahtjevnijim gostima", kaže Županović, jedan od trojice hrvatskih kapetana s licencom Međunarodnog udruženja za big game fihing (IGFA). U organizaciji kluba Big Game Croatia i pod pokroviteljstvom IGFA-e u Hrvatskoj su u zadnje dvije godine održana dva međunarodna natjecanja big game fishinga u Komiži na Visu, što su ujedno i kvalifikacije za svjetsko prvenstvo koje se ove godine održava na Kostarici. Lani se u Komiži skupilo 50 plovila sa 200 sudionika iz osam zemalja, što je bila turistička atrakcija. Samo na spomenutom natjecanju je na gorivo potrošeno 250 tisuća eura. U četiri dana, komiški su gosti na zabavu potrošili 20 tisuća eura.

"U Jadranu uloviti tunja od od petsto kila!? To bi bio moj vrhunac u ribolovu...To mi je san. Tko god je uhvatio tunja od dvistapedeset kila, nekoliko ljudi je i od trista... taj zna koliko je jaka ta riba. A ova je duplo jača?! Ja se toliko fizički potrošin kad borba s velikom ribom potraje, da posli, kad završi, kad me pusti adrenalin, padnem s nogu od umora, toliko da se znam tresti. Sve ću napravit, samo da bih osjetio sirovu snagu te ribe!" Tako je lov na tunu opisao Vodičanin Anton Roca, kapetan broda Bakul u knjizi Big game Adriatic Tončija Žanka. Roca je odrastao uz more i ribu, uz oca i ujaka ulovio je prve komarče, pa zubace, otkrivao nove metode panulanja... sve dok nije ostavio i fakultet i posvetio se moru, sa snovima o tuni teškoj pola tone. Rocu, na žalost, za potrebe ovog teksta nismo uspjeli pronaći, možda od buke valova nije čuo da mu zvoni mobitel.
Velikom tunom koju ulovi na čarteru nitko neće napuniti hladnjak, jer se tuna nakon borbe i ulova vraća u more. Sportski ribolovci na velike ribe izuzetno su zainteresirani za regulativu vezanu uz kvote izlova. Željko Pezo nije zadovoljan izlovnim kvotama za tunu, jer je godišnje dozvoljeno tek sedam tona ulova tune na udicu. "Ispada da u sportskom ribolovu godišnje po brodu možemo uloviti tek nekoliko stotina kila, što je malo", kaže Pezo. Boris Županović doduše napominje da je zahvaljujući odličnoj suradnji Kluba Big game fishing Croatia s Ministarstvom pomorstva prošle godine dozvoljena tehnika ulovi&pusti, dok se prethodnih godina tuna za potrebe sportskog ribolova nije mogla uopće vaditi. "Upravo je pri kraju pravilnik koji će dozvoliti zadržavanje "trofejnog ulova" riba težih od 100 kila, koje će se smjeti vaditi unutar kvota", kaže Županović.