Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

Bez turizma nema ni - gospodarstva?

Koliko je Hrvatska ovisna o turizmu najbolje govori činjenica da je njezin BDP, kad se gledaju apsolutni iznosi, u trećem kvartalu, dakle kad je doprinos turizma najveći, dvostruko veći od BDP-a u prvom kvartalu. Hrvatska mora mijenjati takve trendove

Bruto dodana vrijednost u turizmu iznosila je gotovo 70 milijarda kuna, objavili su neki dan državni zavod za statistiku, Ministarstvo turizma i Institut za turizam. Podaci su to za 2016. godinu, dakle stari su najmanje dvije godine i bruto dodana vrijednost u turizmu dodatno je rasla. Izračunali su i da je ukupan doprinos turizma dodanoj vrijednosti 16,9 posto. U međuvremenu su brojke u turizmu još rasle i nitko sigurno nema ništa protiv, ali kad se malo odmaknemo od dobrih turističkih vijesti podaci Državnog zavoda za statistiku ne nude optimističan pogled na druge gospodarske grane u državi. Tako je u istoj godini bruto dodana vrijednost u poljoprivredi bila nešto veća od sedam milijarda kuna, a u međuvremenu je još padala, što znači da je deset puta manje od one u turizmu. U toj su godini investicije u fiksni kapital također bile manje od bruto dodane vrijednost u turizmu, a one od prodaje robe u inozemstvu bile su otprilike jednake dodanoj vrijednosti u turizmu.
O tome da je Hrvatska morala iskoristiti rast svog turizma tako da se oporavi i njezina poljoprivreda, odnosno da bi poljoprivredni proizvodi u turističkim objektima morali više dolaziti iz domaće proizvodnje, a manje iz izvoza - priča se već godinama. Međutim, za to vrijeme turizam raste, a poljoprivreda pada. Podaci o uvozu i izvozu za prošlu godinu pokazuju da se u lipnju, pa do primjerice rujna mjesečna vrijednost uvoza podiže za više od dvije milijarde kuna, u odnosnu na prethodnu godinu, dok je primjerice u ostalim mjesecima ta razlika nekoliko stotina do najviše milijardu kuna. Isto se događa i u studenome, što sugerira od kuda dolaze proizvodi koji se prodaju u predblagdansko vrijeme i čije proizvode kupuju turisti koji Hrvatsku posjećuju za vrijeme božićnih sajmova koje organizira sve više gradova, a čijim se uspjehom hvale brojne lokalne vlasti.
Ni ostale grane ne stoje najbolje u usporedbi turizma, a ovisnost o turističkoj sezoni još se jače vidi ako se iz BDP-a makne javni sektor, što onda udio turizma diže, procjenjuju i neki naši sugovornici bliski vladi, na čak jednu trećinu.
Bilo bi zanimljivo da netko u Hrvatskoj napravi statističke podatke o tome koliko je udio turizma u realnom sektoru kad se iz njega maknu tvrtke koje su u vlasništvu države, poput HEP-a, Plinacroa, Šuma i Voda.
- Kad bi netko doista iz realnog sektora izdvojio tvrtke koje su pod utjecajem Vlade, kad bismo promatrali »goli« Privatni sektor, bojim se da bi u tom slučaju turizma bio potpuno dominantan. Nije to nešto čega mi u Vladi nismo svjesni, ali stvari se preko noći ne mogu mijenjati, kaže nam jedan sugovornik iz Vlade.
Koliko je Hrvatska postala ovisna o turizmu najbolje govori činjenica da je njezin BDP, kad se gledaju apsolutni iznosi, u trećem kvartalu, dakle kad je doprinos turizma najveći, dvostruko veći od BDP-a u prvom kvartalu.
- Naravno da se mi veselimo što boljim brojkama u turizmu, ali nitko od nas nije sretan da su nam razlike u gospodarstvu tolike na početku i sredinom godine. Ti podaci pokazuju još jednu stvar koja je zabrinjavajuća, Hrvatska još uvijek nije uspjela razviti turističku ponudu koja bi značila ipak nešto ravnomjerniji doprinos turizma tijekom cijele godine. Nigdje u Europi utjecaj turizma nije toliko sezonski kao u Hrvatskoj, kaže naš sugovornik iz Vlade.
U prilog njegovoj tezi ide i procjena da se oko 75 posto noćenja u turizmu događa u tri mjeseca - srpnju, kolovozu i rujnu. Takva sezonalnost znači i da će puno kraći period u godini poduzetnici u turizmu trebati radnike, pa nije ni čudo da oni umjesto Hrvatske biraju zapošljavanje u zemljama u kojima sezona duže traje.
Kad se toliko ogoli utjecaj turizma na domaće gospodarstvo, a posebice na proračunske prihode, onda se njegov utjecaj čini dominantniji nego što to pokazuju brojke o njegovom rastu ili udjelu u BDP-u.
- Iako je u gospodarstvu Hrvatske utjecaj turizma veći nego u ostalim članicama Unije, koje imaju višestruko veću zarada od te grane, ali im je udio u BDP-u višestruko manji, nismo još nalik na otočke karipske države u kojima gospodarstva bez turizma ni nema, ali su odnosi zbilja zabrinjavajući i u Vladi će u sljedećem razdoblju, kad su u pitanju i projekti i poticaji, naglasak više biti na poljoprivredu i industriju, a puno manje na turizam, koji dosita sada sam sebi može pomoći, najavljuje nam jedan ministar.
No, nada se da ništa u sljedećim godinama neće ugroziti nastavak rasta u turizmu, jer Hrvatska trenutno je toliko snažan u ostatku gospodarstva niti to može brzo promijeniti, ako može uopće, da je neka buduća kriza opet ne unazadi kao recesija u proteklom desetljeću.

Izvor: www.novilist.hr

ARHIVA