Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

Betinska gajeta postala nematerijalno kulturno dobro Hrvatske

Tradicijska posebnost kraja vezanog uz naselje Betina na Murteru, umijeće gradnje betinske gajete, postala je zaštićena kao nematerijalno kulturno dobro te je upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.
Betinska gajeta drveni je brod duljine od pet do osam metara i širine od dva do 2,60 metara, a osnovno porivno sredstvo mu je jedro.
Povijesni kontinuitet tog umijeća datira iz 1745., kad se u Betinu doselio korčulanski brodograditelj Paško Filipi i sa svojim sinovima utemeljio brodogradilište.
Iz tog prvog brodogradilišta proizišli su majstori koji su osnovali brojna brodogradilišta duž cijele sjeverne Dalmacije, a tradicija gradnje betinske gajete prenosila se generacijski, unutar obitelji.
Umijeće izgradnje betinske gajete do danas je ostalo relativno nepromijenjeno. Izvorno je bila težački brod s primarnom funkcijom transporta raznih vrsta tereta, ali i ribarski brod.
Gajeta je bila i obiteljski brod, a svi članovi obitelji, i žene i djeca i starci, morali su znati njome upravljati.
Betinska brodogradnja razlikuje se od drugih brodogradnji i posjeduje svoj prepoznatljiv rukopis - hvatišta vesala (sohe) karakterističnog su "U" oblika, a prepoznatljiv detalj je i "skala" na pramcu, element koji je olakšavao ulazak ljudi na brod, posebice na nepristupačnim, stjenovitim dijelovima obale. Posebnost je i "kantun na mankulu", što je najteži dio broda za izradu.
Da je izgradnja betinske gajete složen posao, govori činjenica da se gradila u 11 faza. Posljednji sačuvani primjerak izvornog tipa betinske gajete je "Cicibela" izgrađena 1931. kod prote Jure Filipija.
Paralelno s razvojem brodogradnje, u Betini se razvilo specifično brodograđevno nazivlje koje ima svoje posebnosti i razlikuje se od terminologije koja se koristi u brodogradnji u ostalim dijelovima obalnog područja istočnog Jadrana. Osim toga, uz umijeće gradnje betinske gajete razvili su se i folklorni običaji i plesovi.
Udruga Betinska gajeta 1740, koja svojim djelovanjem promovira važnost očuvanja tog umijeća, podnijela je zahtjev za uvrštavanjem gradnje betinske gajete u Registar kulturnih dobara te je u suradnji s nadležnim Konzervatorskim odjelom u Šibeniku i Odjelom za etnografsku i nematerijalnu kulturnu baštinu Ministarstva kulture i Povjerenstvom za nematerijalnu kulturnu baštinu pripremljena sva dokumentacija koja je potrebna da se obavi procedura.
Višestoljetna tradicija betinske brodogradnje uskoro će biti predstavljena u Muzeju betinske brodogradnje, kojeg je pokrenula Općina Tisno, a čije je otvorenje predviđeno u kolovozu u Betini.
Najpoznatiji i najrašireniji tip betinske gajete biti će središnji eksponat muzeja, a poseban naglasak je na multimedijalnoj prezentaciji vezanoj uz gradnju i uporabu gajete.
Ministarstvo kulture, koje je rješenjem od 12. lipnja Umijeće gradnje betinske gajete zaštitilo kao nematerijalno kulturno dobro, u priopćenju ističe kako se njegovim uvrštenjem u Registar kulturnih dobara ostvaruju daljnji koraci na zaštiti hrvatske tradicijske baštine.

Izvor: http://www.slobodnadalmacija.hr

ARHIVA