Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

Betinjani ponosni na umijeće drvene brodogradnje i svoje kalafate

Poput vještine izrade prepoznatljive šibenske kape, prekrasne paške čipke te drugih tradicijskih znanja, i umijeće gradnje betinske gajete postalo je zaštićeno nematerijalno kulturno dobro. Kao takvo je i upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.
Ta vijest oduševila je Betinjane, a posebno Đenka Šandrića, predsjednika Udruge "Betinska gajeta 1740", tišnjanskog načelnika Ivana Klarina i Katu Šikić-Čubrić, privremenu ravnateljicu Muzeja betinske brodogradnje. Kako i ne bi kada je Betina, mjesto na otoku Murteru u sastavu općine Tisno oduvijek bila srce i duša tradicijske drvene brodogradnje na cijelom Jadranu.
- Proglašenje vještine izrade betinske gajete kulturnim dobrom za našu je udrugu velika čast i potvrda da smo na pravom putu očuvanja brodograditeljske tradicije. Betinska gajeta je posebna jer su je kalafati, poput dizajnera, radili za potrebe čovika ovoga kraja. Murter je specifičan otok i stoga je i gajeta specifična.
Ovdašnji otočani imaju puno više posjeda na kraju i po otocima nego na samom otoku. Kalafati su se zato pri izradi gajete rukovodili time da naprave multifunkcionalan brod, da on služi i za prijevoz tereta, i ljudi, i za ribanje, ali isto tako da se na tom brodu može živiti. Zaista se na betinskoj gajeti i živilo, i radilo i umiralo - obrazlaže Šandrić razloge zbog kojih je Ministarstvo kulture prihvatilo inicijativu za upis vještine izrade gajete u nematerijalnu kulturnu baštinu.

Priznanje svim kalafatima
Velik je to događaj, mišljenja je tišnjanski načelnik Ivan Klarin, ne samo za Betinu, Tisno i Murter, već i Šibensko-kninsku županiju.
- Ovo nam je poticaj da radimo i očuvamo ovu djelatnost. Iako je Betina centar drvene brodogradnje na Jadranu, ovo je priznanje svim drvenim brodograditeljima na našoj obali te odraz želje da drvena brodogradnja u cijeloj Hrvatskoj opstane. Naš sljedeći cilj je da betinska drvena brodogradnja dospije i na UNESCO-ov popis zaštićene baštine jer za to ima sve preduvjete, uvjeren je Klarin.
Brojni su pojedinci i institucije pomogle zaštiti izrade gajete na nacionalnoj razini. Među njima je i osam starih kalafata čija su znanja dokumentirana i sačuvana. Od kada je pokrenuta inicijativa o otvaranju Muzeja betinske drvene brodogradnje prije nešto više od godinu dana, umrla su četvorica. Nisu dočekala proglašenja njihovih vještina nematerijalnom baštinom. Ipak, živjet će, istaknula je Kate Šikić-Čubrić, kroz Muzej čija će se vrata uskoro otvoriti.
- Oni će se svi naći u dokumentarcu koji će biti dio muzejskog postava. Bit će, tako reći, vodiči kroz naš muzej. Potvrda u vidu zaštite umijeća gradnje betinske gajete je jak vjetar u leđa našem Muzeju i u potpunosti se preklapa s ulogom našeg Muzeja.
To je, prije svega, edukacija, odnosno prenošenje znanja o gradnji tradicijskih brodova, promicanje betinske gajete i stvaranje brenda koji će stvoriti novu turističko-edukativnu dimenziju..., kaže buduća kustosica Muzeja.

Izvor: http://www.slobodnadalmacija.hr/

ARHIVA