Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

Batala: za građane 506 vezova, jahtašima 29

U Gradskoj vijećnici u Dubrovniku u utorak poslijepodne javnosti je predstavljena Studija o utjecaju na okoliš luke otvorene za javni promet lokalne važnosti - Batale. Javna rasprava traje do 11. veljače ove godine.
Studiju su predstavili njezini izrađivači Vladimir Andročec i Aleksandra Anić-Vučinić te projektant Mladen Vučković. Procijenjena vrijednost ulaganja iznosi 24 milijuna kuna bez PDV-a, a kako je rečeno na predstavljanju, komunalna lučica Batala trebala bi se organizirati po principu luka u povijesnim jezgrama.
Prema projektu, 506 vezova namijenjeno je građanima, a 29 jahtama. Trebalo bi postaviti šest plutajućih gatova i jedan plivajući valobran, a kopneni plato lučice proširit će se montažnim elementima za sedam metara. Servisni dio bit će opremljen rešetkama za prihvat vode, a stupna konzolna dizalica namijenjena je dizanju plovila mase do 20 tona. Osmišljeno je i parkiralište, zeleni pojas i šetnica te upravna zgrada.
U sklopu javne rasprave koja je uslijedila nakon predstavljanja projekta mnogi su dali svoje primjedbe. Tako je predstavnik Sportskog ribolovnog društva "Batala" Nikša Mojaš istaknuo da je njihov interes siguran vez za sve vlasnike plovila i nesmetan pristup plovilu.
- Od Orsana do Batale nema barke duže od 10 metara. Vezovi su za barke građana, a jahte nisu komunalni vez. A gdje su vezovi za Policiju i Lučku kapetaniju? Znači, imat ćemo 484 komunalnih vezova, a nas je 530. Gdje će ostali? - pitao je Mojaš.
Branka Martinović-Vuković upozorila je na to da se cijela rasprava svela na sve osim utjecaja na okoliš. Kazala je da žele vezove i red u prostoru.
Bivšeg gradonačelnika Vida Bogdanovića, koji je također sudjelovao u raspravi, zanimalo je što je s muljem u Gružu koji se desetljećima nije čistio. Prema njegovim riječima, ima puno i krutog otpada, kao i zaostalih eksplozivnih sredstava koja se trebaju ukloniti.
Prema izjavama projektanta, nema suhog veza, što je, složili su se okupljeni, veliki problem jer ne mogu doma nositi barke i tamo ih sređivati.

A što je s burom
Sudionika javne rasprave Iva Srebrovića zanimalo je zašto se studije rade na kontinentu, te je istaknuo kako će se veliki problem dogoditi kad zapuše bura, o kojoj nitko nije mislio.
- Ovo što predstavljate Jure Radić napravio je na Pagu. Pa da je pitao seljaka što čuva ovce, on bi mu rekao. Pa da ste pitali nas, rekli bismo vam. Znate li otkud ovdje bura puše? - pitao je Srebrović.

Izvor: www.slobodnadalmacija.hr

ARHIVA