Sidro
Sidro nije samo komad teškog željeza kojeg vežemo užetom i spuštamo na dno da nam pridržava brod. Ono mora imati određen oblik ali i veličinu usklađenu sa težinom broda. Nije niti dovoljno da sidro leži na dnu. Da bi pridržavalo plovilo na mjestu koje smo odabrali – a to mu je osnovna namjena – sidro se mora kao klin ukopati u dno i ... ostati ukopano.
Kako se sidro ukopava prikazuje ovaj niz crteža.
Već zapažamo važnost grede: kada ona zagrebe po dnu, sidro se okrene tako da lopata na vrhu kraka zaore u dno. Nakon toga dovoljno je još malo povući pa da čitav krak poput klina utone u dno. Ako je dno od pijeska, čvrstog blata ili šljunka – a ne od mekanog mulja ili kamenja – ovako ukopano sidro imat će dovoljan upor da zadrži brod na mjestu.
Iskopat će se ako potezanje koje preko sidrenog užeta (sidrenjaka) dolazi do sidra bude jače od uporišta o kojeg se sidro drži. Ali to nije sve! Kako sidro, da bi odigralo svoju ulogu klina, mora imati krak u odnosu na struk pod kutem od oko 45 stupnjeva, ono će se iskopati i kada je najbolje ukopano ako – podizanjem struka – smanjimo taj kut. Već kada struk odignemo sa dna za oko 10 stupnjeva, sidro se opire potezanju za čitavih 40 posto slabije! Očito je da se dobar dio vještine svodi na to da struk sidra ostane položen na dnu.
Osim sidra, pribor čine još i sidrenjak (lanac ili uže sa predlancem), škopac kojim spajamo (uškopljavamo) lanac sa sidrom i sidrenjakom i bitva za nametanje sidrenjaka. Zatim je tu još plovak za obilježavanje sidra i orepina plovka. Kod većih plovila u pribor za sidrenje ubrajamo još i ručno ili električno vitlo.
Velika plovila koriste često lanac što je preporučljivo i manjima ako redovno sidre preko kamenitog dna gdje postoji opasnost da oštar rub preglođe uže. No, lanac je težak i nespretan pa manja plovila radije koriste uže kao sidrenjak.
Ipak bez lanca ne ide. Treba nam predlanac – dugačak koliko i plovilo – izmedju sidra i užeta sidrenjaka kako bi svojom težinom pridržavao struk sidra na dnu. Za mirnog vremena to je i dovoljno ali kada na plovilo djeluju vjetar i valovi potezanje na sidrenjak je toliko da odigne sa dna i predlanac i struk sidra.
Da bismo to spriječili, moramo sniziti kut potezanja koji čine sidrenjak i dno. To se postiže povećanjem udaljenosti između plovila i sidra. Ako sidrimo i u donekle zaklonjenom mjestu i na dnu koje dobro drži sidro (pijesak, šljunak, tvrdo blato) bit će dovoljno ispustiti 4-5 puta dulji sidrenjak od dubine mora na mjesti gdje smo ispustili sidro. Danju za lijepog i mirnog vremena dostajat će i 3 dužine.
Više od toga trebat će nam samo na lošem dnu (mekani mulj, kamenito dno) i kad očekujemo jak vjetar. Dugački sudrenjak i predlanac ponašaju se kao opruga koja će progutati veći dio potezanja kako bi ga sidro što manje osjećalo.
Zavisno o istisninskoj težini broda (na tablici izraženo u kilogramima) može se odrediti potrebna težina admiralitetskog sidra (vidi u nastavku) ili zglobnog sidra (nazivaju ga još i patentno sidro), zatim veličine promjera lanca, odnosno predlanca, te sidrenjaka (sidrenog užeta) i uzdi (užadi) za privez pramca i krme kada je plovilo vezano za pristan.
Prije nego prijeđete na opis vrste sidra u nastavku, pogledajte slijedeći crtež gdje vidite utjecaj na sidro i njegovu opremu. Ovome treba još pridodati vjetar i valove.
Glomazno i teško admiralitetsko sidro prilagođeno za upotrebu na jahtama i sportskim plovilima: krakovi se sklope uz struk, a greda izvuče, tako da zauzima mjesta kao oveći kušobran. Zbog svoje težine i pouzdanog ukopavanja ovo je sidro na glasu kao pouzdano i 'drži' tamo gdje novija i lagana zglobna sidra (zovu ih još patentna sidra) ne mogu ukopati svoje široke lopate: na dnu obraslom debelim slojem morske trave. Na plovilima je ovo sidro često rezervno sidro za loše vrijeme kad će dobro doći nešto veća težina na dnu mora o koju je zavezan sidrenjak.
Od svih varijacija zglobnih sidra koja se svako malo pojave na tržištu, Danforth sidro jedanforth_sidro najpopularnije do sada. Ne bez razloga: pokazalo se pouzdano, lako se ukopava a prikladno je za svaku vrstu dna. Naravno osim mekanog mulja, kamenja ili bujne morske trave gdje ga nadmašuje teže admiralitetsko sidro. No, Danforth sidro je dobro kao glavno sidro koje ima svoje mjesto na pramcu plovila gdje je spremno da se odmah obori kad zatreba.
I plužno sidro, poznato još kao C.Q.R., spada u grupu zglobnih sidra. Pouzdano je i dobro se ukopava osim na dnu jako obraslom travom. Iako ništa bolje, ali niti slabije. od Danforth sidra bude upola skuplje u trgovini - kažu zbog licence i zamršenije izrade. I plužno sidro je prikladno kao glavno sidro na srednjim i većim plovilima.
Kao kišobran sklopivo sidro zvano 'mačak' naći ćemo gotovo na svakom plovilu, počevši od gumenjaka. To je popularan tip sidra prikladan za mala plovila kojima je to u većini slučajeva i jedino sidro. Može poslužiti i kao sidarce (drugo sidro) na srednje velikim plovilima. Sklopljen i spremljen u krmenom spremištu ili ispod klupe u kokpitu, u čas ga izvadimo, rasklopimo i bude spreman za uporabu ako je uz njega zavezano i odgovarajuće uže. Mačak može biti i pouzdano sidro na manjim riječnim plovilima.
Kotva je tip sidra koji se najčešće koristi za sidrenje riječnih plovila. Tu je kotva pouzdana kao glavno sidro ili kao sidarce jer se brzo i dobro ukopava. Ipak nerado se koristi jer zauzima poprilično prostora, pa se često vide kotve na sklapanje. Takve izvedbe kotve vidimo i na moru. No tu su prikladne samo za kratkotrajno zaustavljanje radi ribolova ili kupanja. Manja kotva sa tanjim užetom dobro će na brodu doći za razne zadatke: podizanje zaglavljenog sidra, uhvatiti se za kamen ili drvo na obali i slično.
Još nekoliko napomena
Sidro tipa mačak pogodno je samo za plovila do najviše 5 metara dužine i to ako nemaju nadgrađe u obliku kabine. Na većim plovili možete ga koristiti kao drugo sidro – sidarce – samo ako nisu duža od 9 m. Ova vrsta sidra dobra je kao glavno sidro samo za riječna plovila iako je na rijekama bolje koristiti sidro tipa kotva.
Za pomorska plovila najbolje je kao glavno ili drugo (pomočno) sidro koristiti Danforth, plužno ili admiralitetsko. Za svako sidro moramo imati i po jedan sidrenjak dužine, na Jadranu, oko 60 m a dobro je da barem jedan bude i duži.
Veća plovila, ali i ona srednje veličine (6-9 m) za krstrenje i do onih dijelova Jadrana gdje nema na udaljenosti od sat-dva plovidbe neka zaštićena uvala ili lučica, nose i po tri sidra. Treće je tada najteže – obično je to admiralitetsko – koje oprezan zapovjednik broda čuva za svaki slučaj. Najčešće mu i ustreba, jer plovila koja se upuštaju u duža krstarenja često dolaze u priliku da ne mogu birati mjesto gdje će se usidriti.
Jasno je da za teško sidro treba osim odgovarajuće velikog promjera sidrenjaka i dovoljno snažna bitva na palubi, predlanac i vitlo za podizanje sidra.
Izvor: www.walterturnsek.t-com.hr
Video
Aktualno
Macrocruise charter agencija
Rezervirajte brod za sezonu 2025. uz dobre popuste..
EcoAdriatica
Charter
Nagradna igra
