Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

AMI pokazao antičke brodove u Uljanikovim bazenima

Jučer su medijima predstavljeni ostaci antičkog broda koji je prošli tjedan izvađen pored Hrvatske pošte i prebačen na desalinizaciju u jednu od hala Uljanika. Kako je pritom rekla Luana Milotić Bulić, preparator Arheološkog muzeja Istre, nije samo veći brod, nazvan Pula 1, smješten ovdje, već i manji nazvan Pula 2.
- Ovi su brodovi stavljeni u velike kade i umočeni u pitku vodu u koju je dodano dezinfekcijsko sredstvo protiv gljivica u drvu. Taj postupak trajat će do dvije godine, odnosno pratit ćemo topivost soli, jer tako ćemo najbolje znati kada ćemo se te soli riješiti.
Problem je što su brodovi bili u morskoj vodi i što se ta sol u drvu, prilikom sušenja, kristalizira i uništava drvo. Tek po završetku tog postupka moći ćemo očuvati drvo, pojasnila je Milotić Bulić postupak koji je upravo u tijeku.
Dodala je da će se drvena građa potom tretirali polietilen glukolom, takozvanim PEG-om, a riječ je o vrsti voska koja se topi u vodi i koja bi, zapravo, trebala zauzeti mjesto vode u drvu.
- U ovom je drvu sada 70 posto vode jer je izgubilo celulozu koja ga je držala zajedno. Kada je ne bismo zamijenili, drvo bi se raspalo. Dakle, sada ćemo zamijeniti vodu PEG-om da bi se zadržala forma broda, istaknula je nadalje Milotić Bulić.
Ustvrdila je da potom slijedi sama restauracija broda, ukoliko se tako odluči. Sve zajedno, desalinizacija će trajati dvije godine, a tretiranje drva posebnim preparatom još toliko. Onda će uslijediti odluka kako ovaj brod valorizirati.
Na upit novinara je li tijekom transporta iz Flaciuosve do Uljanika išta pošlo po zlu i je li možda drvo oštećeno, odgovorila je da nije i sve je prošlo savršeno.
- U manjim kadama nalaze se sitni dijelovi brodova, i Pule 1 i Pule 2, da se ne bi izgubili u velikom bazenu. I oni će proći isti postupak, ustvrdila je na kraju Milotić Bulić pokazujući kobilicu broda i šavne vezove koji su karakteristični i upravo prava vrijednost ovih pronađenih brodova.
Inače, brodovi su pronađeni u Flaciusovoj ulici tijekom radova na izgradnji kanalizacijskog sustava, na dubini od četiri do šest metara. Nakon što su arheolozi i konzervatori uočili da se radi o jedinstvenom otkriću u Hrvatskoj, a i šire, zbog sačuvanih ostataka, te potom odradili sve potrebne aktivnosti na mjestu pronalaska, odlučili su brod prebaciti u kade i sačuvati da bi se kasnije mogao rekonstruirati.
Prema riječima ravnatelja Arheološkog muzeja Istre Darka Komše, možda će se i izraditi replika kojom bi se, kao turistička atrakcija, ljudi mogli voziti po Pulskoj luci.
Inače, antički brod Pula 1 dimenzija je oko 20 metara, a Pula 2 oko osam. No, izvađeno je šest metra trupa, dok se ostatak nalazi ispod zida Uljanika i ispod Pošte i oni za sada ne mogu biti izvučeni. Pretpostavlja se da datiraju iz perioda od 1. stoljeća prije Krista do 1. stoljeća poslije Krista.
Uz njih pronađeni su i razni predmeti, poput užeta, drvenih klinova, vretena, amfora, životinjskih kljova, potplata antičkih sandala, kockica za igru, kamena skulptura delfina, rimske posude i vrčevi, ali i velike količine organskih nalaza u njima i oko samih brodova poput pinjola, koštica bresaka, oraha i žitarica.
Iako je sve poslano na analizu da bi se dobili odgovori o tadašnjoj prehrani i životnim navikama žitelja antičke Pule, već sada se zna, barem kada je o pronađenim brodovima riječ, da su se koristili za prijevoz robe, i da su prije potonuća u mulj, bili u pretovarnoj luci Mandrač koja se protezala na ušću kanala Pragrande i uz stare gradske bedeme čiji su ostaci pronađeni upravo duž Flaciusove ulice.
Značaj ovog nalaza je u tome što su brodovi pali u mulj pa su u potpunosti očuvani njegovi organski dijelovi, poput brodske opreme i hrane. Marko Uhač, voditelj istraživanja, naglasio je da su dosad svi takvi pronađeni brodovi uglavnom bili na dnu mora, zbog čega su poprilično propali, dok je mulj u kojem su se nalazili Pula 1 i 2 očuvao materijal kakav se, dakle, ne očuva na drugim arheološkim lokalitetima.
Primjerice, na ovim je brodovima ostala sačuvana i jasno vidljiva tehnika šivanja broda kakva se primjenjivala na području sjevernog Jadrana, dok se u ostatku Rimskog carstva primjenjivala metoda uklada.
Šivanje broda ne primjenjuje se već dvije tisuće godina, a radilo se na način da je oplata bušena i kroz utore spajana konopom, a konop je potom još bio zamotan špagama. Tek na kraju su se slagala rebra broda. Sve to vidljivo je na nalazima Pule 1 i Pule 2.