Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

Alga ubojica povlači se iz dubina Jadrana

Zloglasna alga Caulerpa taxifolia povlači se iz Mediterana, a u Jadranu je, prema posljednjim podacima, "aktivna" na samo još jednom staništu, pokraj Staroga Grada na Hvaru.
Prije punih 17 godina baš na toj lokaciji agresivnu je tropsku algu, koja je zaprijetila ekosustavu Jadrana, prvi put otkrio splitski znanstvenik dr. sc. Ante Žuljević iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu, koji potvrđuje da je alga u Jadranu u "defenzivi".
- Prije dvije godine primijećeno je da se alga počela povlačiti, zbog razloga koji nam nisu poznati, a koliko područje sada pokriva - ne znamo.
Naime, već dvije godine ne provode se nikakva istraživanja ni monitorinzi, jer smo ostali bez sredstava za izlazak na teren - kaže Ante Žuljević, te dodaje da se zbog toga sve informacije o povlačenju Caulerpe taxifolije temelje na onome što znanstvenici doznaju od ronilaca volontera.
Žuljević i njegovi kolege iz Laboratorija za istraživanja morskih bentoskih makroalgi upoznati su, naravno, s rezultatima istraživanja drugih stručnjaka na Mediteranu, prije svega Francuza koji su službeno već potvrdili da se uz francusku obalu "alga ubojica" povlači, i to bez očitog razloga.
Stoga bi i za hrvatske znanstvenike bio pravi profesionalni izazov vidjeti na terenu, iz prve ruke, što se događa na morskome dnu pokraj Staroga Grada i koliko je područje sada zahvaćeno algom.

Nakon što je 1994. godine pronašao Caulerpu taxifoliju u Starogradskom zaljevu, alga se na tome mjestu brzo raširila na šest hektara površine, kao i na još 15 izdvojenih manjih "naselja" uokolo. Centralno stanište i danas je aktivno, no izdvojena su naselja nestala.
Alga je devedesetih godina otkrivena na još dvama lokalitetima u Jadranu - u Malinskoj te u Barbatskom kanalu pokraj Raba, no na tim je područjima više uopće nema.

Dr. Žuljević kaže da se s velikom sigurnošću može tvrditi da je s tih lokaliteta alga nestala zahvaljujući aktivnostima koje su poduzimane na njezinu uklanjanju. Naime, zahvaljujući novcu koji su u to vrijeme izdvajala ministarstva kulture, zaštite okoliša, kao i turizma, alga je stalno bila pod paskom stručnjaka i predmet akcija čišćenja i uklanjanja.
Caulerpa taxifolia dobila je naziv "alga ubojica" nedugo nakon njezina otkrića u Jadranu zbog brzine kojom je prekrivala morsko dno brišući pred sobom sve druge vrste.

Izražavala se otvorena bojazan da bi alga mogla narušiti ekosustav, jer je prekrivajući morsko dno onemogućavala život drugim vrstama, no zbog za sada neobjašnjivih razloga, ipak se sama počela povlačiti.
Širila se sidrima i mrežama
Caulerpa taxifolia alga je tropskih i nekih umjereno toplih mora, intenzivne fluorescentno zelene boje, a u Sredozemlju je prvi put primijećena 1984. u Monaku. Vjeruje se da se Sredozemljem raširila nakon što je slučajno ispuštena pri čišćenju akvarija monegaškog Oceanografskog muzeja.

Alga se širila sidrima i ribarskim mrežama, a prije desetak godina njezina je prisutnost zabilježena na više od 130 lokaliteta u podmorju Monaka, Francuske, Španjolske, Tunisa, Italije i Hrvatske.

Caulerpa racemosa ima stanište pokraj Mljeta i Vrsara
Za razliku od Caulerpe taxifolije, Caulerpa racemosa, druga još invazivnija vrsta tipična za tropska i umjereno topla mora, koja je kod nas prvi put uočena također devedesetih godina, ne pokazuje znakove povlačenja iz Jadrana, kaže dr. Ante Žuljević. Za tu algu nije utvrđen način na koji je unesena u Sredozemno more, a u našem je moru posebno prisutna na jugu, što se objašnjava njezinim širenjem strujama koje idu tim pravcem. Tako je najveće stanište Racemose pokraj Mljeta, no njezina je prisutnost utvrđena i na sjeveru, pokraj Vrsara, i to je najsjevernija točka na svijetu na kojoj je ta alga pronađena.

Izvor: www.slobodnadalmacija.hr

ARHIVA