Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

Alan Klanac preuzima vodstvo Jadrolinije

Ne bih volio da se kompanija postupno svede na neko manje plovno područje, dok istovremeno dolaze drugi igrači. Bio bi to i poraz za Jadroliniju i za Upravu, pa i mene osobno. Želim zadržati jaku, čvrstu i veliku Jadroliniju. Bilo bi dobro da nam brodovi više voze po zimi.

Alan Klanac bi ovog ponedjeljka i službeno trebao sjesti u fotelju Slavka Lončara. Osim smjene direktora bit će to i smjena dviju generacija menadžera.
Do jučer javnosti malo poznati riječki poduzetnik dolazi na čelo jedne od najvažnijih tvrtki u Rijeci, ali i u Hrvatskoj, jer Jadrolinija nosi najveći teret odgovornosti za promet ljudi i roba na Jadranu.
Klanac ostavlja dojam čovjeka koji se ne boji odgovornosti, te u svom prvom većem razgovoru u medijima otkriva svoja razmišljanja i planove razvoja kompanije koja predstavlja svojevrsni most između hrvatskog kopna i otoka.

Odakle odluka o kandidaturi i zašto niste bili kandidat na prvom natječaju?
- Zbog mogućnosti da nešto svog znanja i iskustva stavim na raspolaganje većem broju ljudi i široj zajednici. Jednostavno rečeno motivacija je bila u profesionalnom izazovu. U prvom natječaju nisam se javio, jer je prošao rok prijava, a da toga nisam bio ni svjestan. Igrom slučaja, kasnije su mi kolege iz struke sugerirale da bih možda trebao pokušati. Nisam računao da ću proći i biti izabran i nisam imao neka velika očekivanja.

Je li riječ o unaprijed dogovorenom natječaju? I prije izbora se znalo da ćete biti izabrani. Jeste li imali prethodno razgovore s ministrom pomorstva Sinišom Hajdašem Dončićem ili gradonačelnikom Obersnelom?
- Bilo bi korektno reći da sam se informirao s ljudima iz struke. Nije bilo nikakvih direktnih razgovora prethodno. Čak ni nakon perioda od odluke o izboru još se nisam sreo s ministrom. Dogovorili smo sastanak idući tjedan. S gradonačelnikom također nisam razgovarao.

Može li se vaš dolazak u Jadroliniju promatrati kao bijeg iz tvrtke »as2con«, koja navodno loše posluje i ima dugove prema sadašnjim i bivšim zaposlenicima?
- Nema u tome istine. Ne odlazim iz tvrtke zato što loše posluje. Tvrtka »as2con« je povećala dobit u 2012. godini u odnosu na prethodnu sa 100.000 na gotovo 700.000 kuna prije oporezivanja i amortizacije. Sve obveze prema zaposlenicima, prema državi i Poreznoj upravi su riješene i redovno se podmiruju. Sve obveze prema dobavljačima podmiruju se u roku dospjeća i poslovanje je više nego uredno. Znam da ima raznih priča i tih zlonamjernih anonimnih komentara na internetu, pa ću i zbog toga reći kako smo krajem 2011. i početkom 2012. godine imali određenih financijskih problema prvenstveno prouzročenih nelikvidnošću, koja je bila posljedica loše naplate potraživanja, ali i moje želje da što duže zadržim ljude koji su dugo radili zajedno i stekli dosta znanja i iskustva. Nije jednostavno nekoga otpustiti, riskirati gubitak kvalitetnog čovjeka zato što je upitna plaća, pa ga za 6 mjeseci opet tražiti natrag. Ljudi su osnovni kapital. Svi oni su bili dobro informirani o stanju u tvrtki, znali su da imamo milijun kuna nenaplaćenih potraživanja i to je bio najvažniji razlog zašto je većina ipak odlučila ostati. Onima koji su odlučili otići nastojali smo ispuniti sve uvjete i želje i nakon nekoliko mjeseci su prema svima podmirena sva potraživanja. Tada smo imali oko 30 ljudi zajedno sa studentima i stalno zaposlenima.

Posao u »as2conu« nastavlja vaša supruga?
- Da. Sada smo na 13 stalno zaposlenih, jednim studentom i troje kolega na doškolovanju u Norveškoj i Finskoj. Imamo dugoročne razvojne projekte, koji nam osiguravaju stabilno poslovanje u ovoj godini.

Što će biti s dužobalnom linijom Rijeka - Dubrovnik, koja je niz godina nerentabilna, pa su postojale i ozbiljne nakane njezinog ukidanja?
- Svi bi željeli zadržati tu liniju i to je razumljivo u kontekstu pomorske tradicije. Živio sam u Finskoj 6 godina, gdje postoje linije te vrste. Recimo ona između Helsinkija i Stockholma, koja je potpuno komercijalna. Ljudi tamo idu na jednodnevni izlet, žele se dobro provesti na brodu i u drugom gradu, eventualno prespavati, pa se vratiti natrag. Možda možemo povući neke paralele između ove linije i linije Rijeka - Dubrovnik.
To bi značilo nabavku bržeg i mlađeg broda, bitno drugačijih karakteristika od Liburnije, koja je višekratno bila predviđana za staro željezo, a sada će ponovo raditi i u ovoj sezoni?
- Hoće. Tu odluku nasljeđujemo, a za blisku budućnost ćemo tražiti neke druge opcije. Možemo govoriti o plavoj magistrali, vidjeti jesu li europski fondovi spremni podržati neki takav projekt. Želimo svakako naći način i naša će intencija biti da se dužobalna linija Rijeka - Dubrovnik sačuva. Pažljivo ćemo analizirati svaku odluku u tom smislu.

Jeste li član neke političke stranke ili to namjeravate postati? Recimo da uđete u SDP?
- Nikada nisam bio u stranci. Kao i svi drugi imam interes za politiku i svoje stavove, ali su mi preference dosta šarolike. Ne planiram ući u bilo koju stranku, nitko me to nije ni pitao. Jadrolinija i obitelj, sigurno neće ostavljati puno vremena za aktivno bavljenje politikom.

Vi ste 30 godina mlađi od Slavka Lončara. Mnogi vam zamjeraju nedostatak iskustva. Realno nikada niste vodili tako veliki i specifičan sustav kakav je Jadrolinija?
- To je istina. Mogu razumjeti ako netko misli kako sam neiskusan. To iskustvo će trebati nadoknaditi energijom, studioznim i sistemskim pristupom. Možda će mi pomoći što sam se u znanstvenom radu dosta bavio teorijom odlučivanja, pa ako ništa drugo, trebao bih imati osjećaj za donošenje optimalnih odluka. U drugom dijelu bit će mi važna suradnja sa svojim timom, prvenstveno s ljudima iz Uprave, te prvim rukovodećim timom od ukupno 10 do 15 ljudi, koji moraju biti dobro organizirani. Tu je ključ kvalitetnog upravljanja kompanijom, a takvog iskustva u vođenju tog broja ljudi imam. Mi smo u tvrtki »as2con« morali imati rezultat, jer inače ne bismo imali od čega živjeti. To iskustvo ipak ne treba podcijeniti.

Mnogi govore kako je Jadrolinija kompanija iz koje curi novac kroz nabavu, razne usluge, da ima namještanja natječaja i prostora za manipulaciju. Hoćete li pretresti sve poslovne ugovore?
- Od ponedjeljka kada stupam na dužnost moja će odgovornost biti transparentno poslovanje. Teško je govoriti o raznim poluinformacijama. Gledajući javno dostupne podatke o bilanci Društva mogu zaključiti da je tvrtka srednje ili nisko zadužena, svakako ispod prosjeka javnih poduzeća. Profitabilna je cijeli niz godina, poslovanje je više nego uredno i to je jedini mogući zaključak u ovom trenutku. Svakako da u dodgledno vrijeme moramo pregledati sve poslovne ugovore i analizirati naše obveze s pravne i financijske strane. To je neophodno želimo li modernizirati i povećati efikasnost poslovanja.

Sezona je praktično na početku. Što ćete kratkoročno sebi dati u zadatak?
- Mi kao Uprava moramo pružiti redovan servis tijekom sezone, koji će nastojati maksimizirati financijske učinke za otočane i turiste i funkcionirati bez problema. Moramo smanjiti mogućnost bilo kakve havarije broda, a ako ih slučajno bude osigurati da u najkraćem roku s interventnim ekipama budemo na licu mjesta i otklonimo probleme. Teško možemo u sezoni raditi bilo kakve sustavne promjene. No, svakako nas čeka implementacija nove organizacijske sheme koja je uvjetovana novim statutom i smanjem broja članova Uprave, koja će pojedinačno sada imati nešto veću odgovornost. Kad je riječ o administraciji i pomorcima ne planiraju se nikakve promjene kratkoročno.

Koliko će dugoročno Jadrolinija trebati pomoraca, a koliko zaposlenih u administraciji? Planira li se manji broj djelatnika?
- Ako govorimo o omjeru zaposlenih na kopnu i broju pomoraca mora se voditi računa o specifičnosti Jadrolinije, činjenici da smo javni servis i imamo predstavništva na cijelom Jadranu. Isto tako moramo voditi računa o povećanju efikasnosti rada. Ja u ovom trenutku ne znam detalje iz poslovanja. Sve ovisi i o broju linija na natječajima koji su još otvoreni, broju brodova dugoročno u floti. Svakako je jedan od ciljeva pojačati pomorski dio uz snažni administrativni dio na kopnu. To znači i veći broj brodova. Moja je želja graditi nove brodove, nadam se da će tržišni uvjeti biti povoljni i da ćemo to moći ostvariti.

Govorite li o prelasku na brodove na plin o kojima je govorio ministar i vidite li u tome posao za domaća brodogradilišta?
- Ekološki zahtjevi se generalno povećavaju, dizelsko gorivo je skupo i plin je realna alternativa, što su pokazali i mnogi drugi brodari u svijetu. Volio bih biti predstavnik kompanije koja će biti u prvom ešalonu onih koje razmatraju te opcije. Mislim da će nam biti preskupo ništa ne napraviti i nastaviti koristiti dizelsko gorivo kao i dosad.

Ima li viška ljudi u Jadrolniiji?
- Prije konkretnog odgovora moram dobro upoznati sustav iznutra i vidjeti gdje su naslabiji elementi. U ovom trenutku ne vidim višak djelatnika. Za mene ljudi nisu trošak ako su kvalitetni i dobro rade, a uvjeren sam da je tako kod velike većine djelatnika Jadrolinije. Ti kvalitetni ljudi su najveći kapital tvrtke uz brodove. Ali ni brodovi ne mogu ploviti bez ljudi. Načelno svakako želim stvoriti bolje i kvalitetnije uvjete za rad, da mogu biti produktivniji, lakše i više zaraditi, a opet omogućiti sustavu da bude fleksibilniji na tržišne promjene. Naši ljudi u Jadrolniji su naš najveći kapital, a kapital je nešto čega se nećemo odricati olako i bez razmišljanja. To je jedan od razloga zbog kojih planiram na jednom od prvih sastanaka razgovarati s predstavnicima sindikata u kompaniji.

Slavko Lončar će postati vaš savjetnik ili biste radije da ode iz Jadrolinije?
- U ovom trenutku mogu reći samo to da stara Uprava ima pravo ostati u poduzeću. Mi ćemo im ponuditi uvjete i pozicije, koje moramo definirati sukladno sistematizaciji rada, a na njima će biti da prihvate ili se odluče za odlazak ili u mirovinu. Svatko tko ima iskustvo na nivou gosp. Lončara je dobrodošao i ja računam na kvalitetne savjete dosadašnje Uprave. Na prvom sastanku kojeg smo imali prije nekoliko dana oni su obećali da su voljni pomoći i asistirati. No, kako ćemo definirati tu suradnju ipak najviše ovisi o njima.

To znači da želite zadržati sve državne trajektne linije?
- Mislim da je Uprava predala molbe za koncesije za sve trajektne linije. Sada bi najbolje bilo zadržati sve linije dugoročno.

To se odnosi i na razdoblje poslije 1. siječnja 2017. godine?
- Logično je očekivati da ćemo i dalje imati potporu za one linije koje održavamo i onda kada je to neisplativo, jer je to društveni interes, pa moramo imati subvenciju. Dok god postoji ekonomska računica to mora ostati. Ne bih volio da se kompanija postupno svede na neko manje plovno područje, dok istovremeno dolaze drugi igrači. Bio bi to i poraz za Jadroliniju i poraz za Upravu, pa i mene osobno. Želim zadržati jaku, čvrstu i veliku Jadroliniju.

Treba li Jadroliniju privatizirati?
- Mislim da prije tog pitanja treba osigurati što neovisnije poslovanje na komercijalnom tržištu. Nakon toga je stvar vlasnika i situacije na tržištu, odluka o tome hoće li se ići na privatizaciju. Možemo govoriti hipotetski o opciji strateškog partnerstva s nekom tvrtkom koja radi negdje drugdje na Mediteranu, pa s njima možemo imati određenu sinergiju. Možda ne bi bilo loše da nam brodovi više voze po zimi. No, svakako moramo ostati tržišno neovisni, a privatizacija će se tek analizirati i u tome će ključnu odluku imati vlasnik, odnosno država.

Postoji li prostor za smanjenje cijena karata na trajektima?
- Mi ne određujemo cijene karata i niže cijene karata u ovom trenutku ne mogu obećati. Jadrolinija drži većinu tržišta i cijena je pitanje balansa. Ako bi se smanjila razina subvencije teret bi se prebacio na putnike i obrnuto. Osim toga, različite su linije, njihova profitabilnost, broj ticanja, uvjeti održavanja. Sve to treba analizirati. Ako je moguće biti konkurentniji na tržištu i imati manje cijene karata bilo bi neodgovorno to ne učiniti. No, postoje različite opcije i programi, koji nisu dovoljno sagledani i iskorišteni. Recimo, povezivanje s turističkim aranžmanima, sinergija s turizmom i produženjem turističke sezone, bogatijom turističkom ponudom. Hrvatska je zemlja uz more, a Jadrolnija može biti jedan od glavnih igrača da se Hrvatska pretvori u pomorsku zemlju.

Imate li neke konkretne planove s korištenjem Školskog broda "Kraljica mora"?
- Volio bih ojačati brend Jadrolinije, a tu nam je »Kraljica mora« fenomenalna prilika. Taj brod možemo staviti u ulogu promocije Jadrolinije od turizma do stanovništva otoka i gradova na jadranskoj obali, te studenata i učenika, koji će na njemu stjecati prva praktična znanja. Ljepota plovidbe na moru najbolje se može osjetiti na jedrenjaku i pogotovo u sezoni želimo da »Kraljica mora« što više plovi, da brod prođe što više studenata. »Kraljica mora« će nam biti samo korist, jer ima male troškove upravljanja, a veliki potencijal za brend Jadrolinije.

Na koji način? Hrvatska ipak jest pomorska zemlja?
- Naravno da jest, ali može biti i bolja. Bitna je koordinacija s ostalim državnim strukturama i privatnim poduzetnicima. Jadrolinija se može promatrati i kao instrument za razvoj otoka. Na svakoj lokaciji ili liniji gdje bismo povećali promet stvorili bi se i dodatni uvjeti za razvoj tih lokacija. Dobar je primjer Brodogradilište na Lošinju koje je jedan od glavnih motora života na otoku u zimskim mjesecima. Postoji niz studija za svaki otok i one mogu biti dio naše strategije kako bismo naše planove prilagodili specifičnosti otoka. Inovativne tehnologije, alternativni materijali, inovativni poslovni modeli moraju biti dio naše poslovne strategije kako bismo iskoristili ovo prijelazno razdoblje do 1. siječnja 2017. godine.

Govorite li o sinergiji domaćih navoza i gradnji brodova za domaće brodare?
- Tu je moja pozicija dosta povoljna, jer sam surađivao s ljudima iz naših brodogradilišta, poznajem ih i to je dobra osnova za stvaranje novih ideja, a nakon toga i za realizaciju pojedinih projekata kroz spajanje njihovog znanja, tehničkih mogućnosti i kapaciteta s našim potrebama. Ne vidim zašto ne bi hrvatska brodogradilišta razvila proizvod koji bi mogao proći na drugim tržištima, a nama povećati konkurentnost. Riječ je o razvoju novih tipova brodova. Šanse su tu potpuno otvorene i mi zajedno moramo razvijati nove koncepte. To je i bila osnovna crta mog programa.

Kada će Jadrolinija početi prodavati karte putem interneta?
- To se mora brzo dogoditi. Ne bih o rokovima, ali vjerujem da će ovo biti zadnja sezona bez prodaje karata na internetu.

Što sa Agencijom za pomorski linijski obalni promet? Treba li je ukinuti ili ne?
- U taj segment administrativnog dijela funkcioniranja sustava na državnoj razini ne mogu ulaziti. Nemam dovoljno informacija. Ako govorimo o efikasnosti Jadrolinije svakako bi bilo dobro imati povratnu informaciju iz resornog Ministarstva čiji smo dio.

Izvor: www.novilist.hr

ARHIVA