Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

31.05.2010. Kalmeta: Trajekt Zadar - Ancona ostaje

Kategoričnost ministra Kalmete najmanje je što se moglo očekivati, a ostaje nejasno postoji li u ovoj zemlji ikakva koordinacija i strategija
Božidar Kalmeta i Slavko Lončar, predsjednik Uprave Jadrolinije Sasvim sigurno nema ukidanja trajektne linije Zadar - Ancona u jesenjem redu vožnje. Trajekti će nastaviti voziti kao i do sad. Problem već danas riješavamo s Agencijom za obalni linijski promet, kazao nam je ministar mora, prometa i infrastrukture Božidar Kalmeta nakon što je objavljen Jadrolinijin jesenji vozni red (od 1. listopada) u kojem je ova linija ispuštena.
Naravno da je takva namjera u Zadru izazvala potpunu zaprepaštenost a u mnogih i bijes.
Zadrani su već ove zime iskazali svo nezadovljstvo i velika strahovanja da bi se nešto ovako moglo dogoditi. Riječ je o prekidu plovidbe na ovoj relaciji na početku godine koja se dijelom pravdala - remontom trajekta, ali je ispalo da se obustva vožnje protegla višestruko duže nego je sam remont trajao. Trajekt je potom vraćen ali je "u zraku" ostao osjećaj da se Zadar potiho želi eliminirati s liste međunarodne plovidbe ukidanjem jedine linije koju imaju.
S objavom ovog plovibenog reda osjećaj je da se prešlo razinu prihvatljivog ali i zdravog razuma.
Dakle, u naznačenom plovidbenom redu za kojeg nas ministar Božidar Kalmeta uvjerava da neće stupiti na snagu odnsno da je sigurno da će sadržavati i liniju Zadar - Ancona, ove linije nema. Zadržane su linije Split - Ancona i Dubrovnik - Bari.
Svoje zgražanje nad ovakovom najavom iskazali su svi upitani u Zadru, od gradonačelnika dr. Zvonimira Vrančića, župana Zadarske županije Stipe Zrilića, predsjednika Gospodarske komore Darija Jurina - s kojom se inače usklađuju plovidbeni redovi na svim linijama, pročelnika za turizam u Zadarskoj županiji Jerolima Urode ali i svakog u Zadru koji ima bilo kakve spoznaje o tome.
Nitko ne spori da je kriza opalila po Hrvatskoj daleko dublje nego je itko bio spreman priznati i predvidjeti ali za ovakav potez ipak nisu nađena opravdanja. Razbuktava to i stare nesporazume i jalove na relaciji Zadra spram Splita.
Zadrani pamte da je otkako znaju temeljna veza dviju obala Jadranskog mora išla prugom Zadar - Ancona. Tako je bilo i od pamtivjeka jer je ovdje najbrži prijelaz dviju obala sa svega 90 milja udaljenosti. Tradicionalno je Split imao vezu s Pescarom a Dubrovnik s Barijem. Tijekom rata sa Zadrom na liniji fronte Split je ušao u ovu vezu, a osnažila ju je do neslućenih razmjera potreba UN-ovih snaga najprije u Hrvatskoj a potom u Bosni i Hercegovini. Riječ je bila i i vojnim, općim logističkim potrebama, trasama dopreme humanitarne pomoći itd. Uglavnom Zadar je iz objektivnih razloga trpio. U međuvrmenu su i u Italiji preslagivali svoje luke pa je Pecsara pala u sjenu a Ancona išla ka snažnom razvoju kao centralna trajektna i RO-RO luka na tom području, kako za suprotnu obalu Jadrana tako i veze sa Albanijom i Grčkom pa i Turskom.
Zadrani naravno pamte da je ova veza sa 80 do 90 milija za gotovo 50 milja kraća od one sa Splitom pa se uvijek može pitati ako se štedi zašto s ene štedi na gorivu i duljnini trajanja plovidbe.
Linija Zadar - Ancona imala je lani blagi porast prometa, a znamo da je bila turistički krizna godina. Unatoč činjenici da je organizacija veza odnosno duljina putovanja nepotrebno duga, i njena cijena vrlo nepovoljna. U prilog takvom razmišljanju idu i podaci po kojima je "Jadrolinija" prošle godine od Zadra do Ancone ostvarila porast broja putnika od 5,1 posto, a vozila od 1,7 posto. Spomenuto je da vezu iz Splita odnedavno svakodnevnu za Anconu održava i "Blue Line", s novim velikim i povoljnijim trajektom.
Riječ ministra Kalmete vrlo kategorilnu smatramo ovog trenutka jamstvom da do gašenja linije neće doći. Možemo sada govoriti i o tome je li Kalmetina reakcija rezultat činjenice da je Zadranin. No pametno bi bilo upitati se nevezano za "zavičajnosti" ima li u ovoj zemlji strategije i kolokvijalno kazano "zna li desnica što radi ljevica".
Naime nesporno je da se kroz niz godina konačno nastojali u Hrvatskoj osnažiti pomorsku komponentu. Uz izgradnju litoralnih poveznica - autocesta za Jadran (gdje ostaje pravac Dubrovnik) najsnažniji zamah a prema procjenama i potrebama EU i našoj strateškoj prednosti imaju obnove i dogradnje luka. U tom kontekstu ovog trenutka najveća pojedinačna investicija u njima je izgradnja Trajektnog terminala u Gaženici od Vlade označena kao projekt Nova luka Zadar. U nju se sada već u drugoj fazi, a slijedit će i treća ulaže 236 milijuna eura. E da bi istu luku Jadrolinija, zasigurno ne bez znanja Agencije za oblani linijski promet, što dakle znači Hrvatska, ostavila bez iti jedne međunarodne linije.
Znamo da je za trajektni promet njegova dugoročnost, komfor, kontinuiranost i sl. pretpostavka da ljudi uopće znaju za njega. Znamo i da je Hrvatskoj neophodno razviti RO-RO promet daleko iznad posotjećeg, ne tek s Italijom već i vezama s Albanijom, Grčkom, Turskom. Za prošlog saziva Gradskog vijeća Zadra uz predstavnike Gospodarske komore i Lučke uprave čak se išlo na razgovore i razmjenu informacija s Turskom.
Autocestama u Italiji, uključujući nekada davno prilično pustu cestu Venecija-Trst krstare stotine tisuća kamiona rumunjskih, grčkih, poljskih, latvijskih, ukrajinskih i tko zna kakvih sve ne oznaka. Hrvatsku za sad u luku (preko Austrije kao Budimpešti pa dalje) dobrano zaobilaze. Svakako takvo što upućuje na neophodnost snaženja trajektnog "mosta" Italija - Hrvatska jer dobar sustav autocesta u Hrvatskoj, uz izgrađenost autocesta u Mađarskoj, pa i Srbiji do južno od Niša, dijelom i Makedoniji odnosno Bugarskoj to omogućuje.
Nesklad između ogromnih hrvatskih ulaganja u lučke kapacitete i autoceste, i ovakovog ponašanja linijskog prijevoznika u vlasništvu države upućuje da nemamo strategiju čak i u onom s čime 100 posototno vladamo, a kako ćemo je onda proširiti na druge subjekte i zemlje.

ZADAR - GRAD ZA UŠTEDE
Zadrani ne zaboravljaju da je i tijekom dosadašnjih "ušteda" u trajektnom prometu odnosno linijskoj plovidbi na Jadranu - zbog krize gotovo jedino područje ušteda ispao Zadar, odnosno Zadarski akvatorij na kojem se ukinuo najveći dio od reduciranih linija.

Izvor: www.zadarskilist.hr

ARHIVA