Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

28.01.2011. Vječna borba protiv izlova prstaca

Na području Policijske uprave istarske u prošloj je godini u osam slučajeva zaplijenjeno 160 kilograma prstaca. Za ta je kaznena djela odgovaralo šesnaest počinitelja, a samo je jedna zapljena izvršena na graničnom prijelazu. Riječ je o zapljeni na Plovaniji iz travnja 2010. kada je policija u posebno prerađenom spremniku automobila Mercedes 250 D pronašla 36 kilograma ove zaštićene školjke.
No, istarska je policija razbila organiziranu grupu švercera s područja Umaga koji su od lipnja do listopada 2010. u Sloveniju prošvercali čak tri tone raznih školjkaša, među njima i prstaca, ukupne vrijednosti oko 102.000 eura. Budući da je riječ o predmetu USKOK-a taj slučaj nije u godišnjoj statistici PU istarske, no mora biti spomenut.
Alen Drandić iz Sektora za granicu - Odjela za državnu granicu iz PU istarske podsjeća da je izlov zaštićene školjke kao što je prstac kažnjiv po više zakona: kaznenom, zakonu o morskom ribarstvu i zakonu o zaštiti prirode. Kazneni zakon za to predviđa novčanu kaznu ili kaznu zatvora od godine dana.

- Prema zakon o morskom ribarstvu... posjedovanje prstaca kažnjivo je samo po sebi. Naknada troškova za izlov kilograma prstaca iznosi 5.000 kuna, a novčana kazna kreće se u rasponu od 5.000 do 15.000 kuna za fizičku osobu. Za obrtnike koji ilegalno vade prstace kazna se kreće od 10.000 do 150.000 kuna, za odgovornu osobu u poduzeću i u gospodarskom ribolovu od 10.000 do 30.000 kuna, dok za se za pravnu osobu tj. tvrtku kreće od 20.000 do 300.000 kuna, rekao je Drandić. Dodao je i da onaj tko izlovljava prstace odgovara i po zakonu o zaštiti prirode koji je predvidio novčanu kaznu od 7.000 do 15.000 kuna te naknadu od 50 kuna po izlovljenom komadu prstaca.
Švercaju li se pak prstaci preko državne granice krši se i kazneni zakon, odnosno izbjegava se carinski nadzor za što je predviđena kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina. Ako je riječ o organiziranoj grupi kazne su od jedne do osam godina zatvora.
Policijski službenici povremeno sudjeluju u zajedničkim akcijama s djelatnicima državnih tijela u nadzoru ugostiteljskih objekata.
- U studenom su u ugostiteljskom objektu u Bujama, zatečena četiri državljana Italije kako konzumiraju prstace. Policija je od vlasnika restorana saznala da je od nepoznate osobe kupio 4,5 kilograma prstaca za 150 kuna po kilogramu... U ovom su slučaju osim vlasnika i kuharice kazneno prijavljeni i talijanski državljani i to za kazneno djelo poticanja, rekao je Drandić.
Činjenica je da se zabranjeni prstaci mogu konzumirati diljem Istre, a porcija u kojoj je 30 dekagrama prstaca obično se naplaćuje 150 kuna.

Traženi u Sloveniji i Italiji
U slučaju hrvatsko-slovenske grupe krijumčara prstaca iz Istre, koja je razotkrivena prošle godine, slovenska je policija kaznila je neke slovenske pripadnike te organizacije kaznom od 5.400 do 10.000 eura, a vlasnicima restorana na slovenskoj obali koji su prodavali prstace je kazne od tisuću eura izrekla je ribarska inspekcija. Vlasnici restorana za to mogu biti kažnjeni i s više od 20.000 eura.I u Italiji se, uz osobe koje se bave izlovom ili krijumčare prstace, sankcioniraju vlasnici restorana koji te morske plodove nude. Krivični zakon predviđa zatvorsku kaznu od mjesec do godinu dana zatvora, a novčanu kaznu od 516 do 3.098 eura.
U Sloveniji je izlov prstaca već davno izumro jer ih jednostavno više nema, dok se u Italiji i dalje vodi svakodnevna borba protiv ilegalnog izlova i to naročito u regiji Puglia te u Campaniji na Tirenskom moru. U Pugli prstaci dostižu maksimalnu dužinu od jedva četiri centimetra, a u tamošnjim restoranima prodaju se i po cijeni do 100 eura za kilogram.
Na poluotoku između Napulja i Salerna na jugu Italije, unatoč zabrani i oštrim sankcijama, svaki se dan izlovi oko 500 kilograma prstaca koji ostvaruju godišnji promet od oko dva milijuna eura. Svake godine izlov prstaca na tom poluotoku, koji je crna točka na talijanskoj karti, uništava 70.000 četvornih metara morskog dna.

Izvor: www.glasistre.hr

ARHIVA