Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

27.12.2010. Nesportsko jedrenje kroz rupe u zakonu

Prošlotjedni požar u splitskoj lučici Zenta, u kojemu su potopljene tri jahte, ukupno vrijedne 350 tisuća kuna, ukazao je široj javnosti na gotovo nepoznat problem komercijalnog izdavanja vezova u sportskim lučicama. I dok svi znaju ili barem to umišljaju koliko su dužni Hajduk, Dinamo, Cibona ili KK Zadar, malo tko zna da se milijuni okreću i u hrvatskom jedrenju, upravo kroz komercijalizaciju vezova u sportskim lučicama. - Sportsko jedrenje je kod nas često paravan za unosan biznis s izdavanjem vezova i ljetni čarter. Osnivaju se fiktivni klubovi, s kućnim adresama pojedinaca, čije predstavnike nikad nećete vidjeti na regatama i natjecanjima. Sve se to radi samo kako bi se domogli koncesija za vezove, na kojima onda netko zarađuje. Otvaraju se kafići i restorani, a malo ili ništa od tog novca ne ide u samo sportsko jedrenje. Tako mi danas imamo 113 registriranih klubova, ali velik broj njih ne sudjeluje u svim kategorijama natjecateljskog jedrenja. Više od 20 klubova nema ni jednoga verificiranoga sportskog jedriličara.
Naglašavam sportskog, jer se u verificirane jedriličare ubraja i svaki rekreativac koji uplati 100 kuna za jedriličarsku iskaznicu i sudjeluje na jedrenju kao dio tima, primjerice, na Mrduji. Ako ćemo o ozbiljnom sportskom jedrenju, mi nemamo više od 30 jedriličara-seniora. To je sramota! - tvrdi naš sugovornik iz Splita čije ime ima i te kakvu težinu u jedriličarskim krugovima, ali ne želi ići s njim u javnost jer strahuje od neugodnosti.
Preko leđa sportaša
- Kad sam u nekoliko navrata, ogorčen zbog toga što naši vodeći jedriličari i dalje nemaju uvjete primjerene vrhunskim rezultatima koje ostvaruju, prosvjedovao, otvoreno su mi dali do znanja da pazim što pričam - objasnio je svoju anonimnost naš izvor, zabrinut za vlastitu egzistenciju. Kaže da se vrhunski jedriličari i dalje presvlače u kontejnerima, da na regate u inozemstvu odlaze kako znaju i stignu, dok njihovi matični klubovi "mlate stotine tisuća kuna godišnje na račun vezova koje su izgradili pod izgovorom širenja sportskog jedrenja".

- Dovoljno je nekoliko ljudi da osnuje sportsku udrugu i kandidira se za vezove. Nitko poslije ne provjerava što oni rade, kako troše novac i jesu li im škole jedrenja fiktivne ili stvarne - kazao je naš sugovornik, čija jedriličarska biografija uistinu jamči upućenost u temu. - Ne mogu više gledati da se sve prelama preko leđa sportaša. Split je pun vrhunskih jedriličara, ali oni nemaju ništa od toga što klubovi vezove za jahte koje vrijede od 200 do 500 tisuća eura izdaju po jedva 1000 kuna godišnje - upozorava naš izvor.

Nadalje kazuje, da naši vrhunski jedriličari nerijetko doživljavaju neugodnosti na carinskim prijelazima, jer su "i carinici očito provalili da neki koriste jedriličarstvo kao paravan za mutne poslove". - Zato nas često provjeravaju do posljednjeg papira, valjda sumnjaju da švercamo brodove, očito je bilo i takvih slučajeva pod izgovorom sportskog jedriličarstva - kaže naš izvor.

- Svi mi koji smo u ovom sportu znamo za riječki Galeb, splitske klubove Labud i Mornar, zadarski Uskok, ili Sv. Krševan, koji je otac Šime Fantele praktično sam osnovao kako bi sinu osigurao nesmetane uvjete za sportski razvoj... ali neka mi netko kaže što radi ostalih stotinjak klubova, čime se to oni zapravo bave? U kojoj klasi i na kojim su regatama bili? Da se radi kako treba, ne bismo imali situaciju da se ne održe natjecanja u nekoliko od deset olimpijskih klasa na prvenstvu Hrvatske. Ima klasa u kojima se ne zna tko je drugi ili treći. Zašto? Pa zato što nema natjecatelja - konstatira naš sugovornik.

Neuspješna skupština
Optužuje i Hrvatski jedriličarski savez, koji tolerira takvo stanje. - O stanju u savezu najbolje govori podatak da na zadnjoj skupštini u Zadru, nije bila ni trećina zastupnika, pa je sjednica prekinuta. To se moglo i očekivati, jer većinu zastupnika uopće ne zanima boljitak sportskog jedrenja, njihovo članstvo je tek fiktivno - tvrdi naš sugovornik. Neuspjeloj zadarskoj sjednici Skupštine jedriličara odazvalo se tek 39 zastupnika, a idući pokušaj je početkom godine u Opatiji.

- Treneri su u posebno nezavidnoj situaciji jer su pod pritiskom ambicioznih roditelja, a s druge strane stalno se suočavaju s odbijenicama uprava, koje baš i ne drže do struke te ne razmišljaju o omasovljenju i razvoju sporta - objašnjava naš sugovornik iz vlastitog iskustva. Na potezu su, kako se to već kaže u ovakvim situacijama, nadležni.

HJS se ograđuje
Savez nema kontrolu nad klubovima da kontrolira što rade s vezovima kojima raspolažu. Nemamo ovlasti za takvo što, jer smo udruga građana - kazao nam je tajnik Hrvatskoga jedriličarskog saveza Ivo Jaić. Ističe da je jedriličarski savez tu u specifičnoj situaciji, recimo u usporedbi s judom, koji se odvija u nekoj dvorani, jer je ovdje riječ o koncesiji i pomorskom dobru. Jaić nam je kazao da u Hrvatskoj ima oko 3000 verificiranih jedriličara te da velik broj klubova nema jedriličare u olimpijskim klasama
- Radimo na tome da se sport omasovi, ali treba znati da u jedrenju postoji podjela na rekreativni i olimpijski dio - kaže Jaić. Za rad pomorsko-sportskih društava, kao što je Zenta, Savez - kaže - ne može biti nadležan, jer oni, primjerice, imaju i svoje ronioce, ne samo jedriličare.

Babić: Krše zakon
U sportskim lučicama, kao što su splitska Zenta ili Spinut, smiju biti privezane samo brodice članova pomorsko-sportskih društava (PSD) koja su koncesionari tih lučica. Držanje plovila registriranih na tvrtke nije dopušteno u takvim lučicama, pa su uprave PSD-ova u prekršaju, na što smo upozoravali i županije koje su davatelji koncesija - ističe kap. Mario Babić, državni tajnik za more, kojeg smo upitali za stručni komentar nakon nedavna požara u Zenti kada su uništene tri brodice, od kojih je jedna bila registrirana na tvrtku.
Takva situacija zapravo otvara cijeli niz problema u jadranskim malim portima kojima većinom upravljaju udruge građana. Naime, dio vezova u nekim sportskim lučicama već godinama je (ne)legalno izdvojen u "komercijalne svrhe" za iznajmljivanje domaćim i stranim nautičarima, pa i čarteraškim kućama, iako nisu registrirane kao "luke nautičkog turizma" kako to određuje zakon.
- U sportskim lučicama ne bi smjelo biti nikakvih komercijalnih vezova, to zakon posve jasno definira, uostalom, i udruge su neprofitne organizacije. Ako žele ići u komercijalu, onda moraju tražiti koncesiju za luku nautičkog turizma, za koju se plaćaju znatno više koncesijske naknade i porezi od simboličnih iznosa o kojima je riječ kod sportskih lučica - kaže kap. Babić. Prema njegovim riječima, situacija je posve jasna, brodice i jahte registrirane na tvrtku trebale bi biti privezane isključivo u ACI-jevim ili drugim komercijalnim marinama duž Jadrana.

Izvor: www.slobodnadalmacija.hr

ARHIVA