27.08.2010. Sveti Nikola propada - tko je kriv?
Tko je odgovoran za propadanje spomeničkog objekta iz 16. stoljeća?
Da je tvrđava Sv. Nikole na ulazu u Kanal sv. Ante najznačajnije šibensko ne samo nacionalno nego i europsko kulturno dobro, odmah nakon Katedrale sv. Jakova, kako ističe konzervator Miroslav Škugor, malo tko bi i pomislio s obzirom na žalosno stanje u kojemu se nalazi, prepuštena zapuštenosti i propadanju.
Ovaj raritetni spomenički objekt iz 16. stoljeća žrtva je birokratskog prepucavanja državne i lokalne vlasti na pitanju vlasništva i konzekventno tomu odgovornosti za njezinu devastaciju.
Pače, i žrtva pretencioznog "Projekta Šibenik" iza kojega, kao u pravilu, ostaju samo problemi, sumnje i šteta. Faktični vlasnik je Republika Hrvatska, tvrđava je u izravnoj nadležnosti Ministarstva kulture, a Grad Šibenik, neovisno o tome što nema ingerencije na pomorskom dobru niti vlasnički status, ima obvezu skrbiti makar o okolišu, pristupu i elementarnom održavanju tvrđave koju turisti redovito obilaze u privatnom aranžmanu, s različitim pobudama, a nažalost, i posljedicama.
Serija fotografija s lica mjesta, praćena pitanjima što ih je HDZ-ova gradska vijećnica Anita Škugor-Kodžoman otvorila na zadnjoj sjednici Gradskog vijeća, izraz je građanske brige, zdvojnosti i želje da se odnos prema ovom iznimnom spomeniku kulture radikalno promijeni.
Zašto se ne čisti okoliš tvrđave? Zašto se dopušta devastacija povijesne i kulturne baštine? Zašto se ne zaštite otvori na tvrđavi i ne poprave drveni prilazi s mora? Kada će biti postavljena primjerena ploča s osnovnim podacima o tvrđavi Sv. Nikole koja je svojedobno stajala tamo, ali na češkom jeziku(!?), dok je nekto nije skinuo?
Zašto iskazujemo toliku nebrigu i nemar prema svome kulturnom naslijeđu? Na sva ta pitanja dobili smo "alibi odgovor" dogradonačelnika Petra Baranovića:
- Tvrđava je na pomorskom dobru, ono je vlasništvo RH i ovlast na takvim objektima imaju samo država i županijska Lučka uprava. Grad je više puta organizirao akcije čišćenja, ali ubrzo se efekti toga i ne vide.
Pripremali smo tvrđavu kao jedan od prvih objekata za koncesioniranje, dobili mišljenje Muzeja grada i suglasnost konzervatora, ali ne i odgovor resornog ministarstva.
Brine nas sudbina Sv. Nikole, ali Grad ovlasti nema. Tvrđava je, kažu u šibenskom Konzervatorskom odjelu, nekoliko godina bila prioritet Ministarstva kulture, no nitko ne zna po čemu.
Nominirana je 2003. kroz IPA program za sredstva EU-a, a iste je godine bio odobren milijun eura iz UNESCO-ova fonda za obnovu i restauraciju venecijanske kulturne baštine, zbog čega je i ugledni arhitekt iz Venecije dolazio kako bi provjerio u kakvom se stanju tvrđava nalazi i dao potporu njezinoj obnovi. Ali, sve je zapelo na pitanju vlasništva, jer, kao veli Škugor, u UNESCO-u smatraju da država kao vlasnik ima dovoljo senzibiliteta za svoja kulturna dobra.
Zadnja sredstva Ministarstvo kulture odobrilo je za tvrđavu 2006., samo 100 tisuća kuna. S obzirom na stanje objekta, to je minoran novac - ističe Škugor, pa smo u dogovoru s gradskom vlašću taj novac prenamijenili za uređenje kaštela Sv. Mihovila.
Tko je i zašto zaustavio još 2000. pokrenutu inicijativu bivšega ministra obrane Joze Radoša da se uz vojarnu vojne policije na Šubićevcu Gradu dade na korištenje i upravljanje i Sv. Nikola, nitko, navodno, ne zna.
U međuvremenu, rijedak spomenik kulturne i povijesne baštine propada na sramotu svih onih koji su ga morali zaštititi i primjereno valorizirati kao prvorazrednu turističku atrakciju kakve su na Mediteranu još samo dvije: jedna na Malti i druga u Veneciji.
Miroslav Škugor: I Grad ima obveze
Kad smo radili prijedlog kulturnih dobara koje bi Grad trebao uvrstiti u proračun, naveli smo, odmah iza Katedrale, i tvrđavu Sv. Nikole. Smatrali smo da je vrijeme da Grad napokon počne izdvajati novac za održavanje spomeničke kulturne baštine, što već desetljeće ne radi, s iznimkom "četiri bunara". No, ništa od toga nije ušlo u gradski proračun, nego je nominirano za sredstva Ministarstva. Grad se, bez obzira na vlasništvo, ne može proglasiti nenadležnim za svoja dobra. Treba samo naći odgovarajući modus.
Izvor: www.slobodnadalmacija.hr