25.11.2010. Kriza u NCP-RBu
Vijest da je NCP dužan državi više od osam milijuna kuna za neplaćenu koncesiju Remontnog brodogradilišta, neugodno je odzvonila u javnosti i izazvala zebnju za sudbinu tamošnjih oko 400 radnika. Tužba Ministarstva mora, prometa i razvitka Županijskom državnom odvjetništvu protiv Prginova NCP-a zbog nepodmirenog duga, bila je povod da vlasnika Nautičkog centra u Mandalini Gorana Prgina upitamo što se događa s Remontom i kolike su financijske teškoće na koje se Uprava poziva tražeći obročnu otplatu duga.
Tvrtka NCP-RB Šibenik je, kaže Prgin, uspješno poslovala do početka svjetske krize. Poduzeće je u međuvremenu izraslo od brodogradilišta s prometom od 20 milijuna i 220 zaposlenih u, pohvalit će se, tvrtku s oko 400 radnika i više od 100 milijuna kuna prometa.
NCP-RB Šibenik je zadnjih šest godina redovito isplaćivao plaće, a u brodogradilište je investirano tri puta više nego se studijom ekonomske opravdanosti pri dobivanju koncesije tvrtka obvezala, navodi čelnik Uprave. U zadnje tri godine, potvrdit će, koncesiju za Remontno brodogradilište nisu plaćali, dok su za NCP-ovu marinu u Mandalini obveze uredno servisirali.
Otkako je počela kriza, NCP-RB Šibenik je izgubio oko 60 milijuna kuna prihoda, koliko će otprilike (65 milijuna kuna), ističe Prgin, iznositi ovogodišnji prihod tvrtke.
- Unatoč svemu, završili smo remont broda za grčkog vlasnika, projekt novogradnje za NP Brijuni, završavamo dva katamarana za norveškog naručitelja. Ove je godine kroz naše brodogradilište prošlo više od 130 brodova, ali to nije imalo očekivani odraz na prihod. Do pada prometa je najviše došlo u domaćem javnom sektoru, manji dio u jahtama i megajahtama i ugovorima sa strancima.
Je li moguće da Remontno brodogradilište, uza sve navedeno, nije u stanju plaćati godišnju koncesijsku naknadu, koju je, nota bene, državi uskratilo i prije početka recesije?
- Ne bježimo od svojih obveza, pa i tih osam milijuna kuna za koncesiju - poručuje Prgin - jer mi smo državi do sada isplatili više od 100 milijuna kuna doprinosa, PDV-a i drugih davanja.
U svakoj državi treba sačuvati proizvodnju, posebno ako je izvozna, kao što je slučaj s NCP-om koji više od 65 posto proizvoda i usluga izvozi. Ne namjeravamo se preorijentirati jedino na turizam, tvrdi Prgin.
Tvrtka će se, kaže, zadržati na većinskom udjelu u Marini Mandalina i manjinskom udjelu u budućim hotelima Šibenik, i to je sve. Očekivalo se da će, zahvaljujući državnim modelima pomoći gospodarstvu (A i B model), s novim projektima moći rješavati zakasnjele obveze prema državi. Međutim, oba su modela, tvrdi Prgin, bila neuspješna i poduzetnici nisu uspjeli doći do sredstava.
- Po modelu A, od osigurane dvije milijarde kuna iz HNB-a, u HBOR-u još uvijek leži 1,3 milijarde neiskorištenih kuna, a model B je doživio totalni neuspjeh. Projekata ima, ali ne i sredstava. I NCP-RB Šibenik ima projekt - uvjerava nas Prgin - kojim bi zaposlio 50 novih radnika, ali za njegovu realizaciju nema novca. Štoviše, da bi stabilizirali tvrtku, u RB-u su morali otpustiti 50 ljudi.
No, ima naznaka da bi iduća godina, optimistično će vlasnik NCP-RB-a Šibenik, mogla biti bolja. Iako Brodogradilište zadnjih godina ima financijske teškoće, brodograđevna djelatnost neće doći u pitanje, tvrdi Prgin. Naprotiv, kaže, zaposlili su nove stručnjake radi očekivanog povećanog obujma posla u idućoj godini, kada će biti potrebe i za dodatnim radnicima. RB Šibenik će krizu prebroditi iako bilježi pad prometa za 35 posto, ali situaciju ne drže alarmantnom. Alarmantna je, međutim, spoznaja da poduzetnik takva formata i ambicija godinama ignorira obveze prema (siromašnoj) državi bez ikakvih posljedica. Valjda zato što je svojedobno i gradio bez dozvola, a država nije reagirala.
NCP ostaje u brodogradnji
NCP je i dalje zainteresiran za domaća brodogradilišta, potvrđuje Prgin, napominjući kako upravo pregovaraju s nizozemskim "Damenom" o zajedničkom preuzimanju jednog hrvatskog škvera.
- Nikada nismo razmišljali o izlasku iz brodograđevne industrije - ističe Prgin, dodajući kako je ona temelj poslovanja NCP-RB-a
Izvor: www.slobodnadalmacija.hr