Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

25.08.2010. Zagađenje mora opušcima?

Vi, zapravo, niste uopće svjesni kojim blagom raspolažete. Mi smo sentimentalno vezani uz Jadran, vaše predivno more, plaže i obale.
Kad krećemo na odmor, bez ustezanja kažemo: Idemo na naše more! Zbog toga smo uistinu žalosni kad vidimo kako se bezočno uništava svim i svačim. Posljednjih godina smo uočili da ga nemilice ugrožavaju pušači svojim opušcima i odbačenim kutijama. Filtri od cigareta su na svakom koraku. Pomiješani su sa šljunkom, naprosto ih je nemoguće očistiti. Imamo dojam da u tome, na žalost, prednjači domaće stanovništvo - upozoravaju nas uglas dugogodišnji gosti našeg Jadrana, Česi Hana i Jaroslav Dlouhy.
I doista, je li Jadran, zbog golemih količina plutajućeg otpada, zreo za poseban tretman? Točnije, da se hrvatski dio Jadrana, koji duboko ulazi u europsko kopno, proglasi posebno osjetljivim morskim područjem?
To pitanje se sve ozbiljnije postavlja, među ostalim, i zbog enormno velikih količina kutija i opušaka od cigareta, posebno filtera.
Procjenjuje se da svake godine samo na istočnoj obali hrvatskog dijela Jadrana pri moru ili izravno u moru završi od 300 do 500 milijuna ostataka cigareta.
Kad je u pitanju Sredozemlje, na čijim obalama živi gotovo 150 milijuna stanovnika, plus godišnje još 200 milijuna turista, nema dvojbe da pušači izravno ozbiljno ugrožavaju ovaj dio planeta Zemlje.
Znanstvenici na Sveučilištu San Diego proveli su istraživanje i otkrili da samo jedan opušak može toliko zagaditi litru vode da riba u njoj može uginuti. Smatra se da opušci imaju poguban utjecaj na život u moru, rijekama i oceanima. Što je još gore, godišnje se u svijetu odbaci 845.000 tona opušaka!
Jedna skupina znanstvenika i ekologa iz SAD-a bori se za to da opušci budu proglašeni otrovnim otpadom. Tim, bez sumnje, opasnim i otrovnim otpadom bavili su se i naši znanstvenici.
- S još nekolicinom kolega se već duže vrijeme bavim plutajućim otpadom u Jadranu, u što ubrajamo i opuške. Iznijet ću samo nekoliko podataka. Kad završi u moru, staklenoj boci je za samorazgradnju potrebno milijun godina, ribarskom najlonu 600, a PET ambalaži 450 godina.
Limenke će "nestati" za 80 do 200 godina, gumeni đonovi 80, koža 50, plastične vrećice 20 godina. Filteri od cigareta spadaju u brzoraspadajuće otpade.
Što to znači? Da bi se rastvorili i nestali u moru, filterima za cigarete i voštanom kartonu za mlijeko potrebno je pet godina.
Za tri mjeseca nestat će pamučne čarape, novinski papir za šest tjedana, a kora od banane i naranče za dva do pet tjedana, kaže znanstvenik Željko Kwokal, stručni suradnik Instituta "Ruđer Bošković".
Kwokal je zajedno s kolegom Brankom Štefanovićem s Veleučilišta VERN pod znanstveno povećalo stavio plutajući morski otpad u hrvatskom dijelu Jadrana tvrdeći da njegovo zanemarivanje ne znači i nepostojanje. Da čikovi na plažama sve više ugrožavaju kupače, svjesni su i turistički radnici.
- Na plaži u Tisnom na kojoj imam koncesiju, plaćam čovjeka da svaki sat prođe plažom koju, među ostalim, očisti i od odbačenih čikova. Ne znam kako se drukčije boriti protiv te pošasti. To nije lako raditi jer nema pravog alata kako između šljunka iščeprkati ostatak popušene cigarete, žali nam se Dane Slamić, vlasnik obiteljskog hotela "Borovnik" u Tisnom, inače poznati ugostitelj koji je taj zanat "ispekao" u Njemačkoj. Iako se danas to čini pomalo ludo, već sutra bi se mogle posebno označiti plaže za pušače, odnosno nepušače.

Bacaju i s kruzera
Ne ugrožavaju more opušcima ljudi samo s obale. Svjetska trgovačka flota se sastoji od 46.222 broda. Početkom 2005. oko jedan posto, ili 441 brod, bili su kruzeri.
Jedan posto kruzera "producira" 25 posto ukupnog otpada cijele flote. Prema IMO-u, svaki putnik kruzera "proizvede" 3,5 kilograma krutog otpada, dvije plastične boce i dvije limenke dnevno. Kruzer s 3000 putnika stvori između 50 i 70 tona krutog otpada tjedno te 50 tona sivih, otpadnih voda dnevno. Među tim otpadom su i enormne količine ostataka ispušenih cigareta.

Izvor: www.slobodnadalmacija.hr

ARHIVA